Foto: Zagorje.com/AI

Hladnjak radi cijeli dan, ali to ne znači da je temperatura u njemu uvijek onakva kakvu očekujemo. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu upozorava na jednu stvar koju mnogi uopće ne provjeravaju

Otvorimo hladnjak, stavimo unutra mlijeko, sir, meso, ostatke ručka i povrće i uglavnom više ne razmišljamo o tome. Hladno je, uređaj radi i čini se da je sve u redu.

A onda nakon nekoliko dana primijetimo da se mlijeko pokvarilo ranije nego što smo očekivali, sir se počeo mijenjati, povrće više nije svježe, a ostatak ručka više baš i ne izgleda kao prvog dana.

Prva pomisao obično je da je namirnica bila loša ili da smo je predugo čuvali. No postoji jedna stvar koju u većini kućanstava gotovo nitko ne provjerava – kolika je stvarna temperatura unutar hladnjaka.

I upravo tu može biti problem.

Broj na hladnjaku ne mora govoriti cijelu priču

Ako vaš hladnjak ima kotačić s brojevima ili digitalni prikaz temperature, lako je pretpostaviti da znamo koliko je hladno unutra. No ugrađeni pokazivač ne mora nužno odgovarati stvarnoj temperaturi na kojoj se hrana nalazi.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) upravo zato preporučuje da se temperatura hladnjaka provjerava termometrom. U svojim preporukama navodi da se temperatura treba održavati u rasponu od 1 do 5 °C, a ranije je posebno upozorila da ugrađeni mjerači nisu uvijek dobar pokazatelj stvarne temperature hladnjaka.

Sličan savjet daje i američka FDA, koja preporučuje korištenje zasebnog termometra za hladnjak jer malo hladnjaka pokazuje stvarnu temperaturu dovoljno precizno. Preporuka je da hladnjak bude na 4 °C ili niže.

Drugim riječima, hladnjak može izgledati kao da savršeno radi, a da temperatura u pojedinim dijelovima nije ona koju bismo očekivali.

Zašto je temperatura toliko važna?

Kod lako kvarljive hrane temperatura nije samo pitanje svježine nego i sigurnosti.

HAPIH navodi da se mikroorganizmi najbrže razmnožavaju u temperaturnom rasponu od 5 do 60 °C, zbog čega lako kvarljivu hranu treba čuvati ispod 5 °C. To se odnosi na namirnice poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda i gotovih jela.

To ne znači da će se hrana automatski pokvariti čim temperatura prijeđe 5 °C. Riječ je o granici koja je važna za kontrolu rasta mikroorganizama, a što je hrana dulje izložena nepovoljnim temperaturama, veći je rizik.

Još je jedna stvar važna: pokvarenu ili nesigurnu hranu ne možemo uvijek prepoznati po mirisu, izgledu ili okusu. HAPIH upozorava da prisutnost štetnih bakterija često nije moguće prepoznati na taj način.

Zato „pomirisat ću pa ću vidjeti“ nije uvijek dovoljno dobar način provjere.

Hladnjak nije dobro ni pretrpati

Još jedna sasvim uobičajena navika može otežati pravilno hlađenje.

Kada hladnjak napunimo do posljednjeg centimetra, hladan zrak teže cirkulira između namirnica. FDA stoga izričito savjetuje da se hladnjak ne pretrpava kako bi hladan zrak mogao cirkulirati i pravilno hladiti hranu.

To je posebno lako napraviti nakon velike kupnje ili vikendom, kada u hladnjak pokušavamo ugurati ostatke ručka, nekoliko novih pakiranja hrane, pića i sve ono što se nakupilo tijekom tjedna.

Zato nije dovoljno samo „imati hladnjak“. Važno je i kako ga koristimo.

A što je s vratima hladnjaka?

Vrata su praktična jer su nam sve namirnice ondje nadohvat ruke. Upravo zato ondje često završavaju mlijeko, jogurt, maslac, umaci i različite boce.

No vrata nisu nužno najbolje mjesto za lako kvarljivu hranu.

Razlog je jednostavan – upravo se taj dio hladnjaka zagrijava svaki put kada otvorimo vrata, pa temperatura ondje može više oscilirati nego u unutrašnjosti.

Zato je za kvarljive namirnice bolje koristiti hladnije i stabilnije dijelove hladnjaka, uz poštovanje uputa proizvođača i deklaracije na samoj hrani.

Drugim riječima, nije svaka polica u hladnjaku jednako dobra za sve.

Još jedna stvar koju često radimo pogrešno

U hladnjak se često zajedno stavljaju sirovo meso, gotova hrana, sir, povrće i ostaci ručka.

HAPIH preporučuje da se sirove i kuhane namirnice drže odvojeno, a sirovo meso na dnu hladnjaka kako eventualno curenje ne bi kontaminiralo druge namirnice.

To je posebno važno kada se u hladnjaku nalazi već pripremljena hrana koja se više neće termički obrađivati.

Jednostavno pravilo je: sirovo niže, gotovo i spremno za jelo više, a sve dobro zatvoreno.

FDA također preporučuje da se rashlađena hrana drži u zatvorenim posudama ili vrećicama te da se prolivena tekućina očisti odmah kako bi se smanjila mogućnost širenja bakterija i križne kontaminacije.

Ni ostatke ručka ne treba samo „baciti u hladnjak“

Još jedna navika česta u kućanstvima izgleda otprilike ovako: ručak završi, lonac ostane na štednjaku, svi odu svojim poslom, a tek nekoliko sati kasnije netko se sjeti spremiti ostatke u hladnjak.

To nije dobra navika.

HAPIH preporučuje da se kuhana i pečena hrana nakon konzumiranja spremi u hladnjak, po mogućnosti ispod 5 °C, dok FDA preporučuje da se lako kvarljiva i pripremljena hrana ohladi odnosno stavi u hladnjak unutar dva sata.

Kod većih količina hrane korisno je rasporediti je u manje, pliće posude jer se tako brže hladi.

Dakle, nije problem samo u tome je li hrana u hladnjaku, nego i kada je u njega stigla.

Zanimljivo je i što pokazuju podaci iz hrvatskih kućanstava

HAPIH je u istraživanju higijenskih navika kućanstava u Hrvatskoj utvrdio da gotovo 70 posto ispitanika navodi kako hranu u hladnjaku čuva na preporučenoj temperaturi između 2 i 5 °C.

No isti izvještaj pokazuje i da je samo 21,3 posto ispitanika svjesno važnosti pravilnog rasporeda termički obrađene i sirove hrane tako da se gotova hrana čuva iznad sirove.

To je zapravo zanimljiv podatak jer pokazuje koliko nam se hladnjak čini jednostavnim uređajem, iako način na koji ga punimo i koristimo može imati poprilično važnu ulogu.

Što napraviti već danas?

Ne treba zbog toga reorganizirati cijelu kuhinju.

Dovoljno je napraviti nekoliko jednostavnih provjera.

Prvo – nabavite termometar za hladnjak. Njime provjerite stvarnu temperaturu, umjesto da se oslanjate samo na broj na uređaju. HAPIH preporučuje raspon od 1 do 5 °C, dok FDA preporučuje 4 °C ili niže.

Drugo – nemojte hladnjak napuniti do kraja. Hladan zrak mora imati prostora za cirkulaciju.

Treće – sirovo meso držite odvojeno i niže, a gotovu hranu iznad njega i u zatvorenim posudama.

Četvrto – ostatke ručka nemojte satima ostavljati na sobnoj temperaturi. Stavite ih u hladnjak unutar preporučenog vremena.

I peto – nemojte se oslanjati samo na miris i izgled kada procjenjujete je li neka lako kvarljiva namirnica još sigurna.

Hladnjak je napravljen da nam produži trajanje hrane, ali ne može nadoknaditi previsoku temperaturu, loš raspored, pretrpanost ili predugo ostavljanje hrane izvan njega.

Ponekad je zato najbolja stvar koju možemo napraviti vrlo jednostavna: provjeriti koliko je zapravo hladno unutra.