Gazirani sokovi, često doživljeni kao bezazleno osvježenje, sve se češće dovode u vezu s oštećenjem bubrega, a liječnici upozoravaju da je problem rašireniji nego što se misli.

Gazirani sokovi godinama su sastavni dio prehrane velikog broja građana. Piju se uz obroke, na poslu, u slobodno vrijeme, često i umjesto vode. Iako se već dugo upozorava na njihov utjecaj na tjelesnu težinu i razinu šećera u krvi, sve je više liječnika koji ističu da bubrezi zbog takvih navika plaćaju visoku cijenu.

Zašto su gazirani sokovi problematični za bubrege
Prema upozorenjima nefrologa, kombinacija velike količine šećera, fosforne kiseline i raznih aditiva stvara dodatno opterećenje za bubrege. Dugotrajna i redovita konzumacija gaziranih sokova može poremetiti ravnotežu minerala u organizmu, povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca te dugoročno pridonijeti slabljenju bubrežne funkcije.

Poseban problem predstavljaju tamni gazirani sokovi, koji sadrže fosfate, tvari za koje se sve češće ističe da mogu negativno utjecati na zdravlje bubrega, osobito kod osoba koje ih konzumiraju svakodnevno.

Navika koja se često podcjenjuje
Mnogi građani ne doživljavaju jednu ili dvije limenke dnevno kao pretjerivanje. Upravo u tome, upozoravaju liječnici, leži najveća opasnost. Riječ je o kroničnoj navici koja se ponavlja iz dana u dan, često godinama, bez jasnog osjećaja da se čini nešto štetno.

Za razliku od alkohola ili cigareta, gazirani sokovi i dalje imaju imidž prihvatljivog, pa čak i „normalnog” pića, što otežava osvještavanje problema i promjenu ponašanja.

Tko je u najvećem riziku
Najugroženije su osobe koje već imaju povišen krvni tlak, dijabetes ili blago smanjenu funkciju bubrega, ali i oni koji piju premalo vode. Liječnici upozoravaju da su bubrezi organ koji dugo može „šutjeti”, a simptomi se često javljaju tek kada je šteta već učinjena.

Zabrinjava i činjenica da se gazirani sokovi sve češće konzumiraju već u dječjoj i adolescentskoj dobi, čime se rizik prenosi u kasnije godine života.

Što savjetuju liječnici
Stručnjaci ne govore o potpunoj zabrani, ali ističu da bi gazirani sokovi trebali biti povremena iznimka, a ne svakodnevna navika. Kao osnovno piće preporučuje se voda, a alternativu mogu predstavljati nezaslađeni čajevi ili prirodne mineralne vode bez dodataka.

Liječnici poručuju da male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik učinak na dugoročno zdravlje bubrega, osobito ako se naprave na vrijeme.

Tihi problem javnog zdravlja
Sve češća upozorenja struke pokazuju da se ne radi o izoliranim slučajevima, već o širem javnozdravstvenom problemu. Gazirani sokovi možda ne ostavljaju trenutačne posljedice, ali dugoročno mogu igrati značajnu ulogu u razvoju kroničnih bubrežnih bolesti.

Upravo zato liječnici sve glasnije upozoravaju da je vrijeme da se svakodnevne navike preispitaju, prije nego što šteta postane nepovratna.