Foto: Ilustracija/Pixsell

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok smrtnosti u EU - utječu na više od 60 milijuna Europljana te uzrokuju više od 1,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Kako bi se smanjila crna statistika, nedavno su se u Bruxellesu okupili stručnjaci iz cijele Europe, uključujući i iz Hrvatske, gdje svaki treći građanin umire od bolesti srca i krvnih žila (u 2023. godini 38,8 posto svih smrti u Hrvatskoj uzrokovano je KVB-om), s ciljem naglašavanja važnosti prevencije, ranog probira i edukacije u borbi protiv KVB-a, prenosi Živim.

Hrvatska kao dobar primjer

Naime, uz već tradicionalne faktore rizika - visoki LDL kolesterol, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdrava prehrana - na koje se može utjecati promjenom životnih navika, na kardiovaskularno zdravlje utječu i nasljedni čimbenici. Hrvatska je istaknuta kao primjer dobre prakse, kao zemlja koja radi probir na porodičnu hiperkolesterolemiju (FH) kod svakog djeteta na pregledu prije polaska u školu. U slučaju povišenog LDL kolesterola, pregled obuhvaća i cijelu djetetovu obitelj. Ova je odluka, rečeno je, pridonijela smanjenju smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj sa 77 na 66 posto u posljednjih nekoliko godina. No stručnjaci su istaknuli i potrebu daljnjeg jačanja rane prevencije, osobito za genetski uvjetovane čimbenike rizika poput lipoproteina (a). Primjerice, Poljska je uvela strukturiranu dijagnostičku mrežu za KVB, uključujući testiranje Lp(a), dok su Česi uveli novorođenački probir za Lp(a).

O toj se čestici, prisutnoj u našoj krvi, nedovoljno govori, no ona uvelike sudjeluje u nastanku plaka u krvnim žilama te može biti suodgovorna za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Što je lipoprotein (a) i kako utječe na zdravlje srca objasnio je prof. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med., spec. interne medicine, endokrinologije i dijabetologije, pročelnika Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, potpredsjednik Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskog društva za aterosklerozu.

 Što je lipoprotein (a) i na što ukazuju njegove vrijednosti?

- Lipoprotein (a) ili Lp(a) čestica je u krvi slična LDL-u (tzv. lošem) kolesterolu, ali s dodatnim proteinom zvanim apolipoprotein (a). Povišene vrijednosti Lp(a) uzrokuju preuranjeno začepljenje krvnih žila s posljedičnim srčanim i moždanim udarom i puno su opasnije od povišenih vrijednosti LDL kolesterola.

Kako je Lp(a) povezan s plakom u krvnim žilama, visokim krvnim tlakom i povećanim rizikom za razvoj aterosklerotskih i kardiovaskularnih bolesti?

- Lp(a) pridonosi stvaranju plaka u krvnim žilama puno jače nego LDL kolesterol jer na sebe dodatno veže određene čestice koje oštećuju unutarnji sloj krvne žile i omogućuju lakši prodor u stijenku krvne žile, upalu te promjenu arhitekture krvne žile. Sve to dovodi do nastajanja plaka, tj. suženja i krutosti krvnih žila.

Lp(a) može biti povišen i ako je LDL normalan. Postoje li simptomi koji mogu upućivati na povišen Lp(a)?

- Povišeni Lp(a) često ne uzrokuje specifične simptome, što ga čini tihim ubojicom. Kada uzrokuje simptome, onda je najčešće već prekasno. Da, ponekad prvi simptom može biti srčani ili moždani udar. Može se otkriti samo krvnim pretragama, stoga je važno jednom u životu odrediti Lp(a), ali isto tako biti svjestan obiteljske anamneze ranih bolesti srca i krvnih žila.

Hrvatska liga za hipertenziju uvrstila je Lp(a) u "demone", zašto? Što još ubrajate u "demone"?

- Lp(a) je "demon" zbog podmuklog, opasnog i skrivenog djelovanja, ali i činjenice da upravo zbog njega osoba može izgubiti život ako se ne prepozna na vrijeme. Ostali "demoni" uključuju visoki krvni tlak, visoki LDL kolesterol, pušenje, tjelesnu neaktivnost, onečišćenje zraka, debljinu, ali i nepravilno mjerenje arterijskog tlaka i kliničku inerciju.

Lipoprotein (a) ima snažnu genetsku komponentu, no zdrave životne navike poput redovite tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i prestanka pušenja mogu smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik

Povišeni Lp(a) je nasljedan i najjači je neovisni genetski čimbenik rizika za srčani udar. Smatra se da ga ima svaka peta osoba. Tko bi trebao pratiti njegove vrijednosti?

- Osobe s obiteljskom poviješću ranih kardiovaskularnih bolesti obavezno trebaju odrediti vrijednosti Lp(a). Preporučuje se testiranje barem jednom u životu, što ranije to bolje, a ako se nađu povišene vrijednosti, potrebno ih je pratiti uz terapijsku intervenciju.

Koje su normalne, a koje povišene vrijednosti Lp(a)? Što bi osoba trebala učiniti kada sazna da ima povišen Lp(a)?

- Normalne su vrijednosti ispod 75 nmol/l. Povišene vrijednosti, iznad 105 nmol/l, traže konzultaciju s liječnikom radi procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika i potencijalnog liječenja. Zona između ovih vrijednosti često se naziva sivom zonom, jer i te vrijednosti mogu predstavljati rizik ako su prisutni drugi "demoni" poput debljine, povišenog tlaka, pušenja, šećerne bolesti…

Koliko je provjera Lp(a) u krvi dostupna u Hrvatskoj? Koliko često liječnici uopće pomisle na tu pretragu? Kakva je tu uloga primarne zdravstvene zaštite?

- Testiranje na Lp(a) sustavno se u Hrvatskoj uvodi u rutinsku dijagnostiku i postaje sve dostupnije te se danas može odrediti u pedesetak većih laboratorija, uključujući, naravno, laboratorijske obrade bolnica i KBC-ova. Edukacija i informiranje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ključni su za povećanje dijagnostike, jer uzalud je dostupnost dijagnostike ako kolege liječnici neće slati bolesnike na testiranje.

Iduće godine očekuje se dolazak pouzdanih lijekova za snižavanje Lp(a).

- Očekuju se novi lijekovi pelacarsen, olpasiran, muvalaplin, koji specifično ciljaju smanjenje razina Lp(a). Djeluju smanjujući sintezu apolipoproteina(a) ili njegovo sastavljanje. Propisivali bi se osobama s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i visokim razinama Lp(a), smanjujući time rizik od srčanog i moždanog udara. Ruke nam, u budućnosti, više neće biti toliko vezane u borbi protiv ovog demona.