Ispijanje osam čaša vina ili krigli piva tjedno ili više može dramatično povećati šanse za razvoj demencije, pokazala je nova studija, prenosi net.hr

Brazilski istraživači otkrili su da ova količina pića udvostručuje rizik od oštećenja mozga koje često dovodi do demencije. No, čak i ako se ona ne razvije, samo oštećenje može uzrokovati probleme s pamćenjem i razmišljanjem u starijoj dobi.

Studija, koja je obuhvatila 1781 osobu, otkrila je da su oni koji su pili više od osam alkoholnih pića tjedno umrli u prosjeku 13 godina ranije od onih koji nikada nisu pili, piše Daily Mail.

"Naše istraživanje pokazuje da obilna konzumacija alkohola šteti mozgu, što može dovesti do problema s pamćenjem i razmišljanjem", rekli su istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sao Paulu.

Oštećenje na mozgu zbog alkohola
Studija je uključivala obdukciju mozga 1781 osobe čija je prosječna dob kad su umrli bila 75 godina. Znanstvenici su na uzorcima moždanog tkiva tražili znakove oštećenja, poput nakupljanja tau proteina, hijaline arterioloskleroze (zadebljanja arterija) itd.

Tau protein prekida veze između moždanih stanica, a hijalina arterioloskleroza otežava put krvi do mozga. Oba oboljenja povezana su s povećanim rizikom od demencije.

Znanstvenici su, također, mjerili težinu i veličinu mozga svakog sudionika, dok su članovi obitelji odgovarali na pitanja o konzumaciji alkohola pokojnika.

Alkoholičari pod rizikom arterioloskleroze
Nakon toga, sudionici su podijeljeni na četiri skupine: 965 ljudi koji nikada nisu pili, 319 "umjerenih konzumenata" koji su pili sedam ili manje pića tjedno, 129 "teških alkoholičara" koji su pili osam ili više pića tjedno te 368 bivših teških alkoholičara.

Jedno piće definirano je kao ono koje sadrži otprilike dvije jedinice alkohola, poput čaše vina ili krigle piva. Rezultati istraživanja su pokazali da je između 45 i 50 posto onih koji su bili umjereni, teški ili bivši teški konzumenti alkohola imalo znakove hijaline arterioloskleroze u mozgu. Za usporedbu, 40 posto onih koji nikad nisu pili pokazalo je znakove oštećenja.

Međutim, nakon prilagodbe čimbenicima koji bi mogli utjecati na zdravlje mozga, kao što su pušenje, razina tjelesne aktivnosti i godina smrti, osobe koje su obilno pile imale su 133 posto veće izglede za arteriolosklerozu, u usporedbi s onima koje nikada nisu pile.

Povezanost alkoholizma i ozljeda mozga
Bivši teški konzumenti alkohola imali su 89 posto veću vjerojatnost da pokažu znakove oštećenja krvnih žila, a umjereni konzumenti alkohola 60 posto. Tim istraživača također je otkrio da su teški i bivši teški konzumenti alkohola imali između 30 i 40 posto veću vjerojatnost da će imati nakupljanja tau proteina, u usporedbi sa sudionicima koji nisu pili.

Nekadašnje obilno pijenje također je bilo povezano s nižim omjerom moždane mase, manjim udjelom moždane mase u usporedbi s tjelesnom masom i lošijim kognitivnim sposobnostima.

Istraživači su u časopisu Neurology rekli da njihova otkrića ne dokazuju da prekomjerno pijenje uzrokuje oštećenja mozga, ali pokazuju povezanost.

"Obilna konzumacija alkohola je veliki globalni zdravstveni problem povezan s povećanim zdravstvenim problemima i smrću. Razumijevanje ovih učinaka ključno je za svijest o javnom zdravlju i nastavak provođenja preventivnih mjera za smanjenje prekomjernog konzumiranja alkohola", istaknuo je autor studije dr. Alberto Fernando Oliveira Justo.