Prethodni članak
Sljedeći članak

Što je ostalo od zaštićenog parka oko dvorca kojem predstoji velika obnova?

Perivoj dvorca Stubički Golubovec proteklih je par godina ugostio brojne gledatelje Bitke kod Stubice povodom Seljačke bune, a obzirom da se krenulo s obnovom dvorca, koji će se velikim projektom pretvoriti u Znanstveno – edukativno – zabavni centar, procvat će samim time doživjeti zasigurno i perivoj


Uhvatili smo nedavno u Parku oko dvorca Stubičku Golubovec fotografiju zanimljivog drveta, koje zbog svoje veličine i razgranatosti djeluje vrlo staro i pomalo neobično za naše šume. Odlučili smo stoga istražiti povijest parka, koji od 1952. godine nosi zaštitu kao spomenik parkovne arhitekture, kao i to kakve vrste drveća u parku rastu i jesu li sve specifične za ovaj kraj ili su neke od njih vlasnici dvorca sadili kao egzotične.

Nastanak perivoja

Sam dvorac Stubički Golubovec jedna je od najvrednijih hrvatskih dvoraca kasnobaroknog razdoblja, a kulturnim je dobrom od nacionalne važnosti proglašen zbog velike arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti. Uz dvorac je početkom 19. stoljeća oblikovan parkovni prostor, koji se sastoji od dviju cjelina: perivoja oko dvorca i park – šume te se formirao u dva navrata. Kompozicija s početka stoljeća kojom je bio oblikovan sjeverni dio imanje, između ceste i dvorca, danas se jedva razabire, a vrijedno svjedočanstvo ovoga uređenja predstavlja katastarska karta iz 1861. godine. Značajne izmjene nastupile su potkraj stoljeća, kada se perivoj mijenja koncepcijski se povezujući s okolnim prostorima i tada započinje širenje perivoja koji se transformira u šumu, odnosno nizinska močvarna područja.

Samonikla i uzgojena šuma

Što se tiče šume, ona je dijelom samonikla šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, a dijelom uzgojena šuma američkog borovca. Bila je istočni zastor Vilinskih poljana, odakle se pružao veličanstven vidik na Medvednicu i njezine stubičke obronke. Što se pak perivoja tiče, pojasnili su nam iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije, on ima obilježja pejzažnih parkova prostora. Najvredniji je sjeverni dio perivoja, koji se ističe zbog visoke estetske kompozicije koju čine pogled iz dvorca na brežuljke sjeverno od perivoja te pojedinačno drveće, travnjake i obližnje šume.

Egzotične vrste

Od nekadašnje, zbog brojnih egzotičnih vrsta, snažne kolorističke kompozicije perivoja danas je ostalo veoma malo, kažu iz Javne ustanove. Četinjače su gotovo nestale, a od preostalih egzotičnih vrsta u perivoju osobito je vrijedan grm sasafrasa. O parku brine već spomenuta Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ, koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenoga područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanoga odvijanja prirodnih procesa i održivoga korištenja prirodnim dobrima, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u cilju praćenja očuvanosti prirode. 

Perivoj dvorca proteklih je par godina ugostio brojne gledatelje Bitke kod Stubice povodom Seljačke bune, a obzirom da se krenulo s obnovom dvorca, koji će se velikim projektom pretvoriti u Znanstveno – edukativno – zabavni centar, procvat će samim time doživjeti zasigurno i perivoj u kojem su nekada uživali njegovi vlasnici, a danas njime često prošeću lokalni stanovnici ili pak turisti koji posjete dvorac i požele se nadisati svježeg zraka u hladovini golubovečke šume.

Zanimljivost za kraj, vratimo se na početak priče, na drvo koje nas je impresioniralo. Iz Javne ustanove rekli su nam da se radi o platani. Ona nije autohtona vrsta, ali je vrlo česta u parkovima, poput Zrinjevca, pa je tako došla i u ovaj park. Ovaj je neobičan oblik dobila jer ju nitko nije orezivao, kažu iz Javne ustanove, stoga je narasla i oblikovala se sama kako joj je pasalo.

U ovo doba godine, park je ujedno i prepun jednog od najposebnijih vjesnika proljeća, visibaba.

 

 

 

Još članaka iz "Lifestyle"

Facebook