Foto: Pexels

Čestoslavica ili veronika (Veronica officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka. Mnoštvo sitnih svijetloplavih ili svijetloljubičastih cvjetova skupljeno je u grozdaste cvatove, a njezini nazubljeni, zeleni listovi s donje strane su ljubičasti i dlakavi.

Sadrži iridoidne glikozide (aukubozid), flavonoide, tanine, organske kiseline (klorogensku i kavenu), saponine i tragove eteričnog ulja.

Primjena u narodnoj medicini

Zbog svog djelovanja na "čišćenje krvi", čestoslavica se nekada koristila za liječenje gube (lepre). Vjeruje se da je biljka dobila ime po svetoj Veroniki, koja je prema legendi izliječila cara Tiberija od gube tako što mu je prekrila lice tkaninom s otiskom Kristova lica.

Zapisi o primjeni čestoslavice kao ljekovite biljke nalaze se još u djelima Hieronymusa Boscha iz 16. stoljeća te kod Sebastiana Kneippa, koji su ovu biljku preporučivali kao univerzalni lijek za mnoge bolesti.

Tradicionalno se koristi protiv tuberkuloze, za olakšavanje iskašljavanja i za poticanje znojenja. Primjenjuje se i kod bolesti probavnih organa, jetre, slezene, bubrega i mokraćnih puteva, kao i za ublažavanje tegoba kod gihta i reumatskih bolesti.

Preporučuje se i za ublažavanje vrtoglavice te nervoze izazvane pojačanim mentalnim naporom.

U narodnoj medicini koristi se kod ekcema, za smanjenje svrbeža kože te za ispiranje rana radi bržeg zacjeljivanja.

Blagotvorno djelovanje

Ljudi koriste čestoslavicu kod problema s: plućima (dišni trakt)

želucem i crijevima (probavni trakt)

mjehurom i bubrezima (mokraćni sustav)

gihtom i artritisom

bolovima u mišićima i zglobovima (reuma)

gubitkom apetita

bolestima jetre i slezene

Veronika se također koristi kao tonik, za poticanje znojenja, "pročišćavanje krvi" i ubrzavanje metabolizma. Neki ispiru grlo čajem od veronike kako bi umanjili upalu usta i grla. Ponekad se nanosi izravno na kožu radi zaustavljanja pretjeranog znojenja stopala, zacjeljivanja rana i liječenja raznih kožnih problema te svrbeža.