Foto: Ilustracija/Pexels 

U kasno ljeto, kada mnogi vrtlari već pomalo zaključuju sezonu, zapravo započinje jedno od najvažnijih razdoblja za one koji žele jesti iz vlastitog vrta i tijekom zime. Kraj srpnja i kolovoz nude idealne uvjete za sadnju brojnih kultura koje će se razviti prije prvih mrazova, a mnoge od njih će izdržati i najhladnije mjesece godine. Dobro planiranje i izbor pravih biljaka mogu vrt pretvoriti u nepresušni izvor svježih namirnica čak i kad priroda miruje.

Lisnato povrće igra ključnu ulogu u zimskom vrtlarstvu. Kelj i raštika, otporni na hladnoću i mraz, često postaju još ukusniji kad ih zapuhne prvi zimski vjetar. Njihove čvrste, tamnozelene listove moguće je brati cijele zime, sve dok zemlja nije smrznuta do dubine. Prokulice, koje polako dozrijevaju, idealne su za sadnju krajem srpnja ili početkom kolovoza jer dosežu punu veličinu taman kad temperature počnu padati. Špinat i zimska salata također se mogu sijati krajem ljeta i početkom jeseni. Špinat dobro prezimljuje i često nastavlja rasti čim se temperature počnu dizati u rano proljeće, dok će salata ako je pravilno zaštićena biti spremna za berbu već u ožujku, prenosi Podravski list. 

Korjenasto povrće pruža dugotrajan izvor hrane. Mrkva, peršin i repa mogu se saditi sada kako bi do kraja jeseni dosegnuli punu veličinu. Ako ih se pokrije slojem slame ili lišća, mogu ostati u zemlji i vaditi se po potrebi sve do zime. Crna rotkva i daikon savršeni su za kasnu sjetvu jer brzo rastu, a pritom su bogati hranjivim tvarima i iznimno dugotrajni. Mogu se čuvati u hladnom prostoru ili čak prezimiti u vrtu, ovisno o klimi. Osim što su ukusni i zdravi, ovakvi korijeni mogu poslužiti i kao dodatak fermentiranim zimnicama poput turšije ili kisele repe.

Ne smijemo zaboraviti ni na kupusnjače koje su temelj zimskog kuhanja. Zimske sorte kupusa, brokule i cvjetače mogu se saditi iz presadnica u ovo doba godine i ubrati tijekom listopada i studenog. Važno je da dobiju dovoljno svjetla i vode u ranoj fazi rasta kako bi razvile snažnu strukturu otpornu na hladnoću. Osim svježe konzumacije, kupus i brokula mogu se konzervirati, zamrzavati ili kiseliti za uporabu tijekom cijele zime.

U kolovozu treba planirati i sadnju češnjaka koji će se u zemlju staviti u listopadu, ali je važno već sada rezervirati prostor u vrtu i pripremiti tlo. Češnjak posađen u jesen razvija jači korijenov sustav i daje krupnije glavice u ljetnoj berbi. Slično vrijedi i za mladi luk koji se može saditi krajem kolovoza ili početkom rujna kako bi već u rano proljeće pružio prve svježe plodove nakon duge zime.

Zimski vrt ne znači samo preživljavanje nego i bogatstvo boja, okusa i vitamina. Matovilac, endivija i cikorija unose svježinu na zimski stol, a njihova otpornost na niske temperature čini ih nezamjenjivima u hladnijim mjesecima. Oni koji imaju staklenik ili barem niski tunel od agril platna mogu još više produžiti sezonu i zaštititi osjetljivije biljke od najjačih mrazeva.

Pored svega, kelj, raštika i prokulice bogati su vlaknima i antioksidansima koji pomažu u izbacivanju “lošeg” LDL kolesterola iz tijela. Osobito topiva vlakna u lisnatom povrću vežu kolesterol u probavnom sustavu i sprječavaju njegovo apsorbiranje u krvotok. Rotkva i repa sadrže spojeve koji potiču jetru na učinkovitiju razgradnju masnoća, dok češnjak redovitim unosom može blago sniziti kolesterol i spriječiti nakupljanje naslaga u krvnim žilama. Uključivanje ovih namirnica u zimsku prehranu može imati stvarne zdravstvene koristi, osobito ako se kombinira s općenito zdravim načinom života.