Foto: Pexels/Ilustracija

Dok toplinski val pogađa Europu i Hrvatsku, s temperaturama koje dosežu do 40 stupnjeva Celzija, medicinski stručnjak s BBC-ja izdao je ozbiljno upozorenje svima koji uzimaju određene, često propisane lijekove. Dr. Ranj Singh pojasnio je kako izrazito visoke temperature mogu promijeniti reakciju tijela na terapiju, što potencijalno povećava rizik od dehidracije, toplinske iscrpljenosti i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Gostujući u emisiji BBC Morning Live, dr. Singh je detaljno objasnio složene mehanizme kojima se naš organizam brani od pregrijavanja. Naše tijelo optimalno funkcionira na temperaturi od približno 37 stupnjeva Celzija. Kada vanjska temperatura poraste, aktiviraju se obrambeni sustavi.

"Kada nam postane vruće, krv se preusmjerava prema periferiji, odnosno prema koži, s ciljem odvođenja topline i poticanja znojenja. Ova kombinacija pomaže u snižavanju tjelesne temperature", objasnio je dr. Singh. Međutim, taj proces ima i svoje posljedice. Budući da se veća količina krvi preusmjerava prema koži, smanjuje se volumen krvi koji cirkulira prema unutarnjim organima.

"Što to znači? Manje krvi dopire do bubrega, što rezultira smanjenim mokrenjem. Manje krvi dolazi do mozga, zbog čega se možete osjećati pomalo ošamućeno i smanjene koncentracije", dodao je. Smanjeni protok krvi u želucu također može uzrokovati gubitak apetita. U kombinaciji s pojačanim znojenjem, sve to drastično povećava rizik od dehidracije, stoga je unos dovoljne količine tekućine od presudne važnosti.

Iako vrućina utječe na sve, osobe koje koriste određene lijekove izložene su znatno većem riziku. Dr. Singh je istaknuo da se to posebno odnosi na lijekove za krvni tlak, dijabetes, ADHD, kao i na određene antibiotike i antipsihotike.

"Posebno želim upozoriti one koji uzimaju diuretike, poznate i kao 'tablete za vodu', te lijekove za krvni tlak. Kod vas je rizik od dehidracije značajno veći", upozorio je liječnik. Diuretici potiču izlučivanje tekućine i soli iz organizma, što u kombinaciji s pojačanim znojenjem može brzo dovesti do opasnog manjka tekućine i neravnoteže elektrolita. Neki lijekovi, poput ACE inhibitora, mogu čak prikriti osjećaj žeđi, što dodatno povećava rizik.

Pacijenti s dijabetesom koji koriste inzulin moraju biti iznimno oprezni. "Zbog širenja krvnih žila pri visokim temperaturama, inzulin se može apsorbirati brže nego inače. To povećava rizik od hipoglikemije, odnosno naglog pada razine šećera u krvi", pojasnio je dr. Singh. Simptomi hipoglikemije, poput znojenja i vrtoglavice, lako se mogu zamijeniti sa simptomima iscrpljenosti uzrokovane vrućinom, što zahtijeva dodatan oprez.

S druge strane, lijekovi koji se koriste za terapiju ADHD-a te neki antipsihotici mogu narušiti sposobnost tijela da regulira vlastitu temperaturu, čineći osobu podložnijom pregrijavanju. S obzirom na značajan porast upotrebe lijekova za ADHD u Europi, posebno među odraslima, ovo upozorenje relevantno je za sve veći broj ljudi.

Dr. Singh je također naveo da određeni antibiotici, poput doksiciklina, mogu učiniti kožu fotosenzitivnom, odnosno osjetljivijom na sunčevu svjetlost. Zbog toga se povećava rizik od opeklina, pa je nužna dodatna zaštita prilikom izlaganja suncu. Hormonski flasteri također mogu biti osjetljivi na temperaturu.

Osim što utječu na tijelo, visoke temperature mogu umanjiti ili čak uništiti djelotvornost samih lijekova. Većina lijekova trebala bi se čuvati na sobnoj temperaturi, do 25 stupnjeva Celzija, u hladnom i suhom prostoru.

"Lijekovi osjetljivi na temperaturu, poput inzulina ili adrenalinskih injekcija (EpiPen), tijekom toplinskog vala moraju se čuvati u hladnjaku. Isto vrijedi i za neke hormonske flastere te određene vrste antibiotika", savjetuje dr. Singh. Ako niste sigurni kako pravilno čuvati svoj lijek, najbolje je provjeriti upute o lijeku ili se posavjetovati s ljekarnikom. Nepravilno skladištenje može dovesti do toga da lijek izgubi učinkovitost upravo onda kada vam je najpotrebniji, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.

Ovo upozorenje dolazi u vrijeme kada klimatske promjene postaju sve veća prijetnja javnom zdravlju. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je klimatske promjene jednom od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju, a opasna kombinacija vrućine i lijekova samo je jedan od izazova s kojima se suočavamo.

Stoga je ključno da pacijenti budu svjesni rizika, ali i da ne prekidaju terapiju na svoju ruku. Ako ste zabrinuti zbog utjecaja vrućine na vaše zdravlje ili lijekove, obratite se svom liječniku ili ljekarniku. Pratite znakove toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, poput glavobolje, vrtoglavice, mučnine i ubrzanog pulsa, te na vrijeme potražite pomoć.