Na prvi pogled, kuhinja često djeluje uredno – čisto posuđe, obrisani pultovi, složeni začini. No ispod površine, skriveni od pogleda, mogu se nalaziti ozbiljni izvori bakterija. Toplina, vlaga i ostaci hrane čine kuhinju savršenim mjestom za razvoj mikroorganizama. A najgore je to što se bakterije najčešće zadržavaju upravo na predmetima koje svakodnevno koristimo, a rijetko temeljito čistimo, prenosi Večernji list.

Pitate se je li vaša spužva zapravo leglo bakterija? Koliko često perete staklenke sa začinima? I jeste li sigurni da kuhinjska krpa ne širi više prljavštine nego što uklanja? Imamo odgovore na sva ova pitanja i još mnogo više.

Spužvica za posuđe: Spužva koju svakodnevno koristimo može sadržavati više bakterija nego WC školjka. Vlažna i puna ostataka hrane, idealna je podloga za razmnožavanje mikroba. Ako je koristite duže od tjedan dana, ona više ne pomaže – postaje opasna. Rješenje je jednostavno: mijenjajte je svakih sedam dana, a nakon svake uporabe dobro isperite i osušite na zraku.

Staklenke sa začinima: Začini možda dodaju okus jelima, ali njihova pakiranja često su prekrivena bakterijama. Tijekom kuhanja ih diramo rukama koje su bile u kontaktu sa sirovim mesom ili neopranim namirnicama. Na poklopcima i staklu bakterije mogu preživjeti danima. Redovito ih čistite – barem jednom tjedno – koristeći toplu vodu s deterdžentom ili blagi dezinficijens.

Daska za rezanje: Rezanje sirovog mesa, a potom povrća ili kruha na istoj dasci velika je greška. Pogotovo ako je riječ o drvenoj dasci s dubokim rezovima gdje se nakuplja nevidljiva prljavština. Koristite zasebne daske za meso, povrće i kruh, i nakon svake upotrebe temeljito ih operite, posušite i dezinficirajte.

Kuhinjske krpe: Krpe kojima brišete ruke, pultove i tanjure vrlo brzo postanu prepune bakterija – osobito ako se koriste više dana bez pranja. Operite ih na visokoj temperaturi najmanje dvaput tjedno. Još bolje, koristite papirnate ručnike za jednokratnu upotrebu za osjetljive površine.

Sudoper i slavina: Iako voda odvodi ostatke hrane, klice i bakterije ostaju na rubovima, odvodu i slavini. Te dijelove treba redovito čistiti, idealno toplom vodom i prirodnim dezinficijensima poput octa. Posebnu pozornost obratite na teško dostupne, vlažne kutove – upravo su oni najveće leglo bakterija.

Hladnjak: Niska temperatura u hladnjaku ne znači da se bakterije ne mogu razmnožavati. Prolivene tekućine, zaprljane ambalaže i nered na policama pogoduju njihovu razvoju. Svaka tri mjeseca ispraznite hladnjak, operite police, očistite gumene brtve i dezinficirajte ručke. Ne zaboravite i na pretince za voće i povrće – često su zaboravljeni, a vrlo kontaminirani.

Najveća opasnost u kuhinji nije uvijek vidljiva. Čist pult i složene krpe ne znače ništa ako spužva, daske i hladnjak skrivaju bakterije. Redovito čišćenje svakog kutka, uključujući i one koje najčešće zanemarujemo, ključno je za očuvanje zdravlja. Jer prava čistoća ne vidi se na prvi pogled – ona se nalazi u detaljima.