Svjetski dan smijeha obilježava se od 1998. godine, na inicijativu indijskog liječnika Madana Kataire, i to čak dva puta godišnje – 10. siječnja i 2. svibnja. To dovoljno govori koliko je smijeh važan za ljudsko zdravlje i koliko ima istine u uzrečici smijeh je lijek.

- Smijeh uistinu jest lijek. Možda ne onako klasičan u smislu da popijemo tabletu pa smo odmah bolje, ali povezan je s pozitivnim emocijama, s dobrim raspoloženjem, a ima i jako puno fizičkih benefita, objašnjava Ivana Štulić, magistra primijenjene pozitivne psihologije.

- Smanjuje nam stres i napetost, poboljšava čak i rad imunološkog sustava, te rad srca i krvotoka. Pomaže nam da se osjećamo bolje i trebali bi ga što češće truditi se kroz dan probuditi u sebi, a onda i u drugima, dodaje Štulić.

Trebali bismo se smijati što češće, baš poput djece. Statistika kaže da se djeca nasmiju i do 300 puta dnevno, dok odrasli to čine svega 17 puta.

- Mi odrasli kad uđemo u tu fazu života mislimo da moramo biti strašno ozbiljni pa su te prilike za smijeh smanjene. Više se ne igramo toliko kao što smo se igrali kao djeca, a smijeh je povezan direktno s igrom i zaigranošću kao nekakvim stanjem u kojem se možemo naći, a toga nama odraslima definitivno nedostaje, kaže Ivana Štulić.

- Zato je bitno da se kao odrasli trudimo dovesti u stanje gdje je igra prirodna. Da češće igramo neke zajedničke igre, pa i sportove, ali i društvene igre i da općenito provedemo više vremena u raspoloženjima koja su nešto opuštenija i koja u nama izazivaju, između ostaloga, i smijeh, kaže psihologica.

Još je jedna izreka povezana sa smijehom vrlo istinita – smijeh je zarazan. Ljudi su društvena bića i reagiraju na emocije ljudi u njihovoj blizini. Puno je dobrih stvari povezanih sa smijehom i smijanjem. Jedna od njih je i činjenica da su nasmijane osobe privlačnije drugim ljudima.

- Kada je u pitanju privlačnost prema potencijalnom partneru romantične naravi da svi navode smisao za humor kao jedan od bitnijih elemenata i da onda, ako smo se smijali zajedno, veća je šansa da ćemo reći nakon toga da se, nam se ta osoba i sviđa, rekla je Štulić.

- Zapravo smijeh je nekakav element komunikacije, ne samo stvar toga da smo čuli neku dobru šalu pa smo se nasmijali, nego ćemo se smijati češće kada smo s ljudima koje poznajemo otprije, zaključuje.

Vrijeme u kojem živimo nalaže nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju dobar dio lica i skrivaju osmijeh.

- To je jedan od razloga zašto nam je sada još teže uspostaviti kontakt s drugim ljudima, jer te neke stvari su nam skrivene pa moramo sve čitati iz očiju. No nadam se da će uskoro biti prilika da te maske skinemo i lakše vidimo jedni drugima i na taj način se bolje povežemo, kaže Ivana Štulić, magistra primijenjene pozitivne psihologije.

Unatoč maskama, moramo se smijati što više i što češće. I to ne samo na Svjetski dan smijeha. Trudimo se smijehom obilježiti baš svaki dan u godini.

Ništa ne djeluje brže na organizam kao dobra doza smijeha, ujedno i dobar razlog da obratimo pažnju na našu svakodnevicu i pronađemo što više razloga za smijanje, piše  magazin.hrt.