Novo istraživanje donosi uvid u manje poznato područje stanične biologije koje bi moglo imati značajan utjecaj na starenje srca. Znanstvenici su se usredotočili na izvanstanični matriks (ECM), mrežu molekula i minerala koja se nalazi između stanica koja održava strukturu tkiva te omogućuje komunikaciju među stanicama te igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana.

Kako starimo, mijenjaju se mehanika, organizacija i sastav ECM-a. Ove promjene potiču aktivaciju fibroblasta, stanica koje proizvode vezivno tkivo i dovode do razvoja fibroze, procesa koji pomaže u zacjeljivanju srca nakon oštećenja, ali kad izmakne kontroli, rezultira ukočenijim i manje elastičnim srčanim tkivom, pišu 24sata.

Znanstvenica Jennifer Young sa Sveučilišta u Singapuru, jedna od autorica studije, objašnjava da se većina dosadašnjih istraživanja starenja fokusirala na promjene u stanicama, dok njihovo istraživanje istražuje kako okoliš koji okružuje stanice utječe na starenje srca.

Kako bi precizno proučili taj utjecaj, znanstvenici su razvili novi model nazvan DECIPHER – hibrid biološkog materijala izrađen kombiniranjem tkiva srca štakora i laboratorijski stvorenog gela koji oponaša svojstva ECM-a.

Ova tehnologija omogućila im je da odvoje utjecaj mehaničke ukočenosti tkiva od kemijskih signala koje šalje ECM. Otkrili su da su "mladi" kemijski signali iz okruženja dovoljni da spriječe disfunkciju čak i kad je ECM stariji i ukočen.

Nasuprot tome, mlade stanice smještene u “staro” okruženje pokazivale su znakove slabljenja funkcije. To upućuje na zaključak da kemijski sastav okoline igra važniju ulogu od same mehaničke krutosti.

Kardiolog dr. Nishant Kalra, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da bi površinske molekule mladog tkiva mogle spriječiti aktivaciju stanica koje uzrokuju fibrozu čak i kada je tkivo ukočeno poput starog, što otvara mogućnosti za razvoj terapija koje ciljaju upravo izvanstanični okoliš srca.

Iako su rezultati obećavajući, ističe se da će biti potrebne godine istraživanja i brojna klinička ispitivanja prije nego što se razviju konkretne terapije za ljude.

U međuvremenu, postoje brojni načini na koje svatko od nas može usporiti starenje srca kroz promjene životnog stila.

Dr. Kalra preporučuje redovitu aerobnu aktivnost, najmanje 150 minuta umjerenog ili 75 minuta intenzivnog vježbanja tjedno, kao i uravnoteženu prehranu koja uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina, uz ograničenje unosa zasićenih i trans masti, kolesterola i soli.

Preporučuje se i prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne mase, kvalitetan san u trajanju od 7 do 9 sati te učinkovito upravljanje stresom kroz aktivnosti poput meditacije, vježbanja ili boravka u prirodi.

Britanski liječnik dr. Daniel Atkinson nadodaje važnost umjerenosti u konzumaciji alkohola. Preporučuje zadržavanje unosa ispod 14 jedinica alkohola tjedno (otprilike 4–5 pića), izbjegavanje više od tri pića u jednoj prilici te barem 48 sati bez alkohola tjedno.

Ističe da prekomjerna konzumacija može povisiti krvni tlak i oslabiti srčani mišić, što dugoročno može ozbiljno narušiti zdravlje srca.

Iako su znanstveni pomaci na horizontu uzbudljivi, upravo male svakodnevne odluke danas – poput tjelovježbe, zdravih obroka, prestanka pušenja i dobrog sna – imaju moć sačuvati snagu našeg srca i usporiti njegov biološki sat, piše medicalnewstoday.