Prema novom međunarodnom istraživanju, koje je obuhvatilo gotovo milijun sudionika, lijekovi koji se najčešće koriste za regulaciju kolesterola, poput statina i ezetimiba, mogu smanjiti rizik od razvoja demencije.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu i Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu, a njihovi rezultati potvrđuju ranije spoznaje o povezanosti povišenih razina lošeg kolesterola (LDL-C) s većom vjerojatnošću pojave demencije, piše Science Alert.

Prema autorima studije, riječ je o dosad najopsežnijem istraživanju koje upućuje na to da bi kontrola kolesterola u ranijoj životnoj dobi mogla imati dugoročne koristi za očuvanje kognitivnog zdravlja.

"Ovi podaci pokazuju da snižavanje kolesterola u ranijoj životnoj dobi vjerojatno smanjuje rizik od demencije kasnije u životu“, navode istraživači u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Alzheimer’s & Dementia.

Za razliku od prijašnjih studija koje su pratile osobe na terapiji za kolesterol, ovo istraživanje koristilo je genetske varijante koje prirodno snižavaju kolesterol kao svojevrsnu zamjenu za cjeloživotno uzimanje lijekova poput statina. Takav pristup, poznat kao Mendelova randomizacija, omogućuje znanstvenicima da preciznije procijene uzročno-posljedične veze jer genetske razlike nisu pod utjecajem čimbenika poput prehrane, tjelovježbe ili životnih navika.

Znanstvenici su otkrili jasnu povezanost između gena koji uzrokuju niže razine kolesterola i manjeg rizika od demencije. To upućuje na to da bi biološki mehanizmi koji utječu na snižavanje kolesterola - isti oni na koje djeluju lijekovi poput statina i ezetimiba - mogli imati i zaštitni učinak na mozak.

"Naše istraživanje pokazuje da osobe s genetskim varijantama koje snižavaju kolesterol imaju značajno manji rizik od razvoja demencije", objašnjava biokemičarka Liv Tybjærg Nordestgaard, sa Sveučilištu u Bristolu.

Niže razine kolesterola mogu biti uzrok

Kombinacijom genetskog pristupa i velike baze podataka, znanstvenici su s velikom sigurnošću zaključili da upravo niže razine kolesterola mogu biti razlog smanjenog rizika od demencije. Jedno od mogućih objašnjenja, ističu autori, jest ateroskleroza - nakupljanje masnih naslaga u krvnim žilama koje ometa protok krvi. Takva oštećenja mogu dovesti do problema u opskrbi mozga kisikom i hranjivim tvarima, što je poznat uzrok određenih vrsta demencije.

Znanstvenici sada žele potvrditi rezultate kroz klinička ispitivanja u kojima bi se pratili dugoročni učinci lijekova za snižavanje kolesterola na zdravlje mozga.

"Bilo bi iznimno korisno provesti nasumična klinička ispitivanja u trajanju od, primjerice, 10 ili 30 godina, u kojima bi sudionici uzimali lijekove za snižavanje kolesterola, a zatim bi se pratio rizik od razvoja demencije", poručuje Nordestgaard.

Rezultati ovog istraživanja otvaraju vrata mogućnosti da se u budućnosti isti lijekovi koriste i za prevenciju dviju ozbiljnih bolesti - srčanih i neurodegenerativnih.