Udovoljavanje drugima može uzeti ozbiljan emocionalni danak, posebno tijekom proslava i obiteljskih okupljanja. Magazin Hello! donosi stručno mišljenje o tome što je zapravo sindrom udovoljavanja i kako se riješiti ove iscrpljujuće navike, piše Net.hr.

Kada često govorimo "da", okolina nas percipira kao pozitivne ljude koji prijatelje stavljaju na prvo mjesto. U užurbanim životima gdje balansiramo između posla, prijateljstava, veza, a ponekad i roditeljstva, mnogi osjećaju pritisak da preuzmu sve više obaveza od drugih.

Negativne posljedice zanemarivanja sebe
No, u jednom trenutku to može postati previše. Iako brojni ljudi s najboljim namjerama postanu takozvani "people-pleaseri" (osobe koje udovoljavaju drugima), kod nekih ta potreba može biti i odgovor na traume iz prošlosti. Iako je lijepo reći "da" ljudima oko nas, neprestano zanemarivanje vlastitih potreba s vremenom ostavlja negativne posljedice.

Konstantno davanje prioriteta tuđim potrebama ne čini vas nužno boljim prijateljem, partnerom ili roditeljem. Iskušenje da zanemarite vlastite osjećaje značajno raste tijekom proslava, obiteljskih okupljanja i blagdana. Dvoje stručnjaka, Lisa McFarland, trenerica za veze i život sa sedam godina iskustva, te dr. Michael Swift, psiholog s više od deset godina iskustva, objasnili su zašto neki ljudi razviju ovu naviku i kako uspostaviti čvrste, ali poštene granice, piše Net.hr.

Što je zapravo sindrom udovoljavanja?
Dr. Michael Swift objašnjava da je udovoljavanje drugima poriv da se udobnost ili odobravanje drugih stavi ispred vlastitih potreba. "U svojoj srži, to je strategija za održavanje sklada i povezanosti, nečega što svi cijenimo kao društvena bića", dodaje. "Kod nekih se to razvije rano u životu kao način izbjegavanja sukoba ili traženja prihvaćanja, a može se nastaviti i u odrasloj dobi, čak i kada počne nanositi štetu. U umjerenim količinama, ljubaznost i fleksibilnost su zdravi, ali problem nastaje kada dolaze nauštrb našeg blagostanja."

Stavljanje drugih na prvo mjesto po cijenu vlastitog zdravlja može imati razoran emocionalni učinak. "Konstantno pristajanje na sve može nas tiho iscrpiti. Zbog toga se možemo osjećati ogorčeno, necijenjeno ili nevidljivo – kao da glumimo u vlastitom životu, umjesto da u njemu sudjelujemo", objašnjava psiholog. "S vremenom se to može pretvoriti u iscrpljenost ili čak burnout. Emocionalni napor proizlazi iz unutarnjeg sukoba između želje da budemo voljeni i potrebe za odmorom, ravnotežom i autentičnošću."

Jeste li 'people-pleaser', kako prepoznati znakove?
Možda ne razlikujete kompromis od kroničnog udovoljavanja, no dr. Michael objašnjava kako prepoznati znakove. "Možda primjećujete da se često ispričavate, previše objašnjavate svoje odluke ili u glavi ponavljate razgovore, pitajući se jeste li nekoga uzrujali", rekao je.

"To su tragovi da više upravljate tuđim emocijama nego svojima. Svijest je moćna: jednom kada počnete primjećivati poriv za udovoljavanjem, možete zastati i zapitati se: 'Govorim li 'da' zato što to želim ili zato što se bojim reći 'ne'?' To jednostavno promišljanje stvara prostor za izbor umjesto za naviku", istaknuo je.

Savjeti za prekidanje ciklusa udovoljavanja
Lisa nudi nekoliko praktičnih savjeta za prekidanje ciklusa udovoljavanja.

"Ključ je stvoriti prostor, pauzu između zahtjeva i vašeg odgovora. Taj trenutak vam daje vremena da provjerite kako se osjećate prije nego što automatski pristanete", kaže ona i nudi primjer: "To možete učiniti tako da kažete nešto poput: 'Mogu li samo provjeriti taj datum?' ili 'Čini mi se da sam već imala nešto u planu za taj tjedan, mogu li provjeriti pa ti se javim?'. Ove male odgode kupuju vam vrijeme da razmislite: 'Želim li ja ovo doista učiniti? Hoću li to raditi dobre volje?'"

"Ako je odgovor 'da', to je divno, jer djelujete iz autentičnosti, a ne iz obaveze", dodaje. "Ali ako je 'ne', sasvim je u redu reći: 'Hvala ti puno što si mislio/mislila na mene, ali ovaj put mi ne odgovara'. To nije sebično, to je samopoštovanje. Ljudi zapravo pozitivno reagiraju na jasnoću i iskrenost."

Nadovezujući se na ideju odbijanja, dr. Michael preporučuje da u svom pristupu budete topli, kratki i jasni. "Ne trebate se previše opravdavati ili ispričavati. Samopouzdanje dolazi iz spoznaje da granice ne odbijaju ljude, one omogućuju da se u odnosima osjećaju sigurno i s poštovanjem za obje strane", kaže on.

Blagdani su posebno izazovni
Blagdansko vrijeme može biti "savršena oluja" za udovoljavanje, a Lisa objašnjava zašto. "Zaposleniji smo, okruženi obiteljskim očekivanjima, društvenim pozivima i kulturnim pritiskom da usrećimo sve oko sebe. Reći 'da' u trenutku se može činiti lakšim nego nositi se s osjećajem krivnje ili potencijalnim razočaranjem", kaže ona.

"Sjećam se da su me jednom zamolili da ispečem 50 čokoladnih kolačića za božićni sajam. Bez oklijevanja sam rekla: 'Naravno!', iako uopće nisam imala vremena. Moja prijateljica pored mene jednostavno je rekla: 'Prezaposlena sam da pečem, ali mogu donirati deset eura'. Bila sam zapanjena. Bilo je pristojno, jasno i ljubazno, i svi su je zbog toga poštovali", prisjeća se Lisa.

"To me iskustvo naučilo da vas postavljanje granica ne čini teškom osobom, već autentičnom. Zato ovog Božića, zastanite prije nego na bilo što pristanete. Zapitajte se hoće li vam to donijeti radost ili samo iscrpljenost. Ako je ovo drugo, dajte si dopuštenje da pristojno odbijete s toplinom, iskrenošću i poštovanjem'', piše Net.hr.

"Briga o sebi nije sebičnost, već nužnost", inzistira dr. Michael. "Kada se odmarate, postavljate granice ili štitite svoju energiju, vi održavate onu verziju sebe koju drugi najviše cijene. Često podsjećam klijente da krivnja nije dokaz da radite nešto pogrešno, to je samo znak da prekidate stari obrazac. S vremenom, davanje prioriteta sebi postaje manje isključivanje drugih, a više postizanje ravnoteže."