Visok kolesterol i dalje je jedan od najčešćih zdravstvenih problema u gotovo u cijelom svijetu. Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak dvije od pet odraslih osoba suočavaju se s povišenim kolesterolom, što značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Kolesterol je prirodna, voštana tvar prisutna u krvi i nužna za normalno funkcioniranje organizma. No, kada ga ima previše, može postati ozbiljna prijetnja zdravlju. “Kolesterol nije sam po sebi nije opasan, on je potreban za izgradnju stanica i proizvodnju hormona, ali problem nastaje kada ga ima previše u krvi”, pojasnila je dr. Eleonora Avenatti, internistica i specijalistica za kontrolu tjelesne težine u Houston Methodist Hospital.

Ona upozorava da višak kolesterola može dovesti do nakupljanja naslaga u krvnim žilama. “Ako zamislite krvne žile kao cijevi koje opskrbljuju srce, mozak i bubrege, kolesterol se s vremenom može nakupljati poput ‘otpada’ unutar tih cijevi, smanjujući protok krvi i povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara te oštećenja organa”, rekla je Avenatti.

Hrana kao ključni faktor rizika

Iako genetika ima važnu ulogu, stručnjaci ističu da prehrana i dalje ostaje jedan od najvažnijih faktora u kontroli kolesterola. “Način prehrane nije jedini uzrok, ali može značajno pogoršati ili poboljšati stanje”, istaknula je registrirana dijetetičarka Beth Auguste.

Stručnjaci upozoravaju da punomasni mliječni proizvodi mogu značajno utjecati na razinu LDL kolesterola, tzv. “lošeg” kolesterola. “Zasićene masti smanjuju sposobnost jetre da učinkovito uklanja LDL kolesterol iz krvi”, rekla je Auguste.

Sličnog je stava i dijetetičarka Michelle Routhenstein, koja naglašava važnost izbora boljih alternativa. “Preporučujem nemasne mliječne proizvode poput jogurta i kefira jer smanjuju unos zasićenih masti, a istovremeno osiguravaju važne nutrijente poput kalcija i vitamina D”, navela je.

Crveno meso i prerađena hrana

Crveno meso, poput govedine, svinjetine i janjetine, također je na listi namirnica koje treba ograničiti, jer nije idealno za osobe s povišenim kolesterolom. “Crveno meso sadrži visoke razine zasićenih masti koje otežavaju razgradnju kolesterola u organizmu”, upozorila je Auguste. Dodaje kako meso ne bi trebalo biti glavni izvor proteina u prehrani, te da trebate dobro razmišljati o njegovu unošenju. “Meso bi trebalo biti dodatak obroku, dok bi osnovu trebali činiti mahunarke, žitarice poput kvinoje i leće te druge biljne alternative”, rekla je.

Stručnjaci posebno ističu da se zasićene masti nalaze i u kožici mesa, koju mnogi obožavaju. “To uključuje pileću, pureću i svinjsku kožu. Takve dijelove treba izbjegavati. Birajte nemasne izvore proteina poput peradi bez kože, ribe, mahunarki (grah, leća, slanutak) i tofua. Ovi izvori proteina imaju manje zasićenih masti i pomažu u očuvanju mišićne mase te zdravlju srca”, rekla je Routhenstein.

Jedan od najvećih problema suvremene prehrane, upozoravaju stručnjaci, jest visoki udio ultraprerađene hrane. “Što više učimo, sve jasnije vidimo da je izbjegavanje ultraprerađene hrane jedan od najboljih koraka za zdravlje srca”, rekla je dr. Avenatti.

Ona upozorava da takva hrana često sadrži kombinaciju štetnih sastojaka. “Ona je obično bogata nezdravim mastima, solju, a siromašna vlaknima i vitaminima, što je izrazito loše za kardiovaskularno zdravlje”, istaknula je. Posebno je izdvojila industrijske mesne proizvode. “Kobasice i slični proizvodi više nemaju nutritivnu ravnotežu izvornog mesa i to su proizvodi koje bi trebalo izbjegavati”, dodala je.

Slično tome, prženu hranu također treba izbjegavati ako imate povišen kolesterol, kaže Routhenstein. Pržena hrana može sadržavati trans masti koje povećavaju loš kolesterol i ukupni rizik od srčanih bolesti. To uključuje i slatku i neslatku prženu hranu, poput pržene piletine, krafni i krumpirića, prema Mayo Clinic. Kako biste provjerili sadrži li hrana trans masti, potražite “djelomično hidrogenirana ulja” na deklaraciji.

‘Ključ je u umjerenosti’

Iako prehrana igra važnu ulogu, stručnjaci naglašavaju da nije jedini faktor. “Bila bih sretna kad bih vam mogla reći da sve ovisi o hrani koju jedemo”, rekla je Avenatti. “Ali to, nažalost, nije slučaj… hrana sadrži kolesterol, ali većinu kolesterola u krvi zapravo proizvodi naše vlastito tijelo.”

Genetika, dodaje, često ima presudnu ulogu. “Razlike među ljudima uvelike ovise o genetici i načinu na koji tijelo upravlja kolesterolom”, rekla je. Stručnjaci se slažu da nijedna namirnica sama po sebi nije štetna već da je ključ u umjerenosti. Ono što jedete većinu vremena važnije je od povremenog burgera ili odreska. Sve dok prehrana nije temeljena isključivo na prženoj i prerađenoj hrani, uglavnom ste u redu.

No za osobe s povišenim trigliceridima prehrana je posebno važna. Prema Avenatti, visoki trigliceridi snažno su povezani s hranom. “Prerađena hrana, pržena hrana, maslac, sve vrste masti za pečenje, punomasni mliječni proizvodi, sirevi — sve to utječe na trigliceride”, rekla je.

Uz prehranu, važni su i tjelesna aktivnost, san i općenito zdrav način života. “Najbolji rezultati dolaze iz kombinacije prehrane, kretanja, kvalitetnog sna i po potrebi lijekova”, zaključila je Avenatti, preporučujući smjernice American Heart Association “Life’s Essential 8” kao okvir za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.