Foto: Pexels

Gotovo svaka kuća u nekoj ladici, kutijici ili na ruci čuva barem komadić zlata, bilo da je riječ o vjenčanom prstenu, starom dukatu od bake ili jednostavnom lančiću s krštenja.

Ipak, samo nekoliko ljudi na svijetu zapravo zna pravu istinu o zlatu i razlozima zbog kojih je ovaj žuti metal tisućljećima najtraženije bogatstvo na planetu.

Gledamo ga kao simbol prestiža, pratimo kako mu cijena na tržištima neprestano ruši rekorde, no rijetko tko se zapita odakle je doista stiglo i koliko ga uopće fizički postoji na cijeloj Zemlji.

Odgovor na to pitanje mogao bi vas prilično iznenaditi jer stvarnost uopće ne izgleda onako kako većina ljudi zamišlja.

Kocka koja stane na jedno obično igralište

Kada pomislimo na sve rudnike, sve zlatne poluge u svjetskim bankarskim trezorima, sav nakit i sve povijesne riznice od starog Egipta do danas, zamišljamo nepregledna brda ovog metala.

Stvarnost je nevjerojatno skromna.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, čovječanstvo je u cijeloj svojoj povijesti uspjelo iskopati tek oko 216 do 222 tisuće tona zlata.

Iako ta brojka u tonama zvuči golemo, zlato je izuzetno gust i težak metal.

Kada bi se apsolutno sve zlato ikada iskopano u povijesti rastopilo i pretočilo u jednu savršenu, kompaktnu kocku, njezina stranica imala bi tek oko 22 metra.

To znači da bi sva svjetska zlatna zaliha, sve što su faraoni nosili i što danas čuvaju najveće svjetske velesile, komotno stala unutar dimenzija jednog teniskog terena i bila visoka tek poput manje stambene zgrade.

Ta nevjerojatna fizička rijetkost prvi je i temeljni razlog zašto mu je vrijednost tolika.

Vaš prsten možda je nosio netko prije tri tisuće godina

Zlato ima jedno kemijsko svojstvo koje niti jedan drugi uobičajeni metal nema u tolikoj mjeri, a to je potpuna neuništivost.

Zlato ne hrđa, ne gubi sjaj, ne reagira s kisikom i praktički ne propada u vodi ili tlu.

To znači da je gotovo svaki gram zlata koji je ikada izvađen iz rijeka ili rudnika još uvijek prisutan na ovom svijetu u nekom obliku.

Kada se zlatni nakit ošteti ili izađe iz mode, on se jednostavno pretopi.

Zbog toga postoji stvarna, znanstveno utemeljena mogućnost da se u vašem vjenčanom prstenu ili privjesku kriju čestice koje su nekada bile dio krune rimskog cara, nakita kraljice Kleopatre ili starog španjolskog novčića iz potonulog broda.

Ono doslovno reciklira povijest kroz tisućljeća bez ikakvog gubitka na svojoj kvaliteti.

Nije nastalo na Zemlji, nego u svemirskom kaosu

Još jedna fascinantna činjenica koju malo tko zna jest da zlato uopće nije zemaljskog podrijetla.

Za razliku od mnogih drugih elemenata, naša Zemlja nikada nije imala temperaturu niti tlak potrebne za stvaranje tako teškog atoma.

Zlato nastaje isključivo u najnasilnijim i najmoćnijim događajima u svemiru, prilikom spektakularnih eksplozija supernovi ili sudara neutronskih zvijezda.

Svo zlato koje danas imamo palo je na Zemlju prije više milijardi godina, nošeno meteoritima dok je planet još bio u fazi formiranja.

Većina tog izvornog zlata potonula je ravno u samu jezgru Zemlje zbog svoje težine, a ono malo što danas možemo dohvatiti potječe iz kasnijih udara asteroida koji su obogatili gornji sloj kore.

Kada na ruci nosite zlatni komad, zapravo nosite doslovan komadić svemirske prašine stvorene u drevnim zvjezdanim kataklizmama.

Zašto mu cijena danas divlja i zašto ga banke mahnito kupuju

Mnogi se pitaju zašto cijena zlata raste upravo u trenucima kada svijetom vladaju krize, ratovi ili inflacija.

Odgovor leži u činjenici da papirnati novac svaka država može tiskati u neograničenim količinama, dok se zlato ne može umjetno stvoriti niti isprintati.

Godišnje se u svim rudnicima svijeta iskopa tek oko tri tisuće tona, što postojeće svjetske zalihe povećava za jedva 1,5 do 2 posto godišnje.

Taj spori i predvidljivi rast čini ga savršenom zaštitom od obezvrjeđivanja novca.

Kada središnje banke i veliki ulagači osjete nesigurnost, oni bježe iz valuta i kupuju fizičko zlato jer znaju da njegova vrijednost nikada kroz povijest nije pala na nulu.

Ono nema rizik propasti institucije ili bankrota, a njegova je vrijednost priznata u svakom kutku planeta bez obzira na lokalne zakone.

Više ga ima u ladicama nego u najvećim trezorima

Zanimljivo je i gdje se danas svo to iskopano zlato nalazi.

Oko 45 posto ukupne svjetske količine nalazi se u obliku nakita, što znači da obični građani u svojim domovima drže veći dio svjetskog blaga nego sve banke zajedno.

Središnje banke i službene institucije drže tek oko petine ukupnih zaliha, dok se ostatak nalazi u privatnim investicijskim polugama, kovanicama te modernoj industriji.

Zlato je naime nezamjenjivo i u visokoj tehnologiji jer je izvrstan vodič koji ne korodira, pa se nalazi u svakom pametnom telefonu, računalu i vizirima svemirskih odijela astronauta.

Procjenjuje se da u zemlji preostaje još samo oko 60 tisuća tona ekonomski isplativog zlata za iskapanje, što znači da je većina onoga što je planet imao ponuditi već u našim rukama.

Sljedeći put kada u ruci budete držali običan zlatni lančić, sjetite se da držite rijedak, vječan i doslovno izvanzemaljski materijal kojega u cijelom poznatom svijetu ima znatno manje nego što smo ikada mislili.