Iako je statistička mogućnost da čovjeka ubije grom minimalna, godišnje od udara gromova u svijetu pogine skoro 25 tisuća ljudi, dok ih deset puta više udar preživi, ali s teškim posljedicama.

 'Nisu nam opasni gromovi koji nastaju između oblaka nego oni do kojih dolazi između oblaka i zemlje, a takvih opasnih je na našoj geografskoj širini šestina', rekao je Aleš Berkopec, fizičar s ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku koji je doktorirao upravo na temu gromova. Zbog geografskog položaja, blizine alpskog masiva i mora, te miješanja više klimatskih utjecaja, Slovenija na primjer, doživi oko 60.000 gromova godišnje jer leži na području Europe najviše izloženom tom prirodnom fenomenu, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi do kojih dolazi svake godine, piše Glasgrada.

Najsigurnije mjesto za čovjeka koji se nađe u oluji na otvorenom je automobil jer će eventualni udar munje u nekoliko sekundi s mokre karoserije (koja 'glumi' Faradeyev kavez) otići u zemlju, a najopasnije je biti na otvorenom u blizini drveća, kaže Berkopec. Što se tiče oluja na moru i gromova koji udare u morsku površinu, gromovi ne prijete kupačima jer se oni povuku s plaže zbog kiše ili zahlađenja, ali je drukčije sa surferima jer im odgovara vjetar koji redovno prati oluje.

Surfer se drži za luk koji je na dasci pričvršćen za jedro i sve je mokro, pa će pri udaru većina elektriciteta otići kroz neoprensko odijelo surfera mimo vitalnih organa, ali može doći do stresa miišića i onesvješćivanja koja su u moru opasna, a takvih je slučajeva već bilo, upozorava Berkopec, piše Glasgrada.