Slanutak, mahunarka koju su istočnjačke kulture odavno prepoznale kao vrlo ukusnu i ništa manje ljekovitu biljku.

Što je slanutak?

Slanutak (cicer arietinum) je vrsta biljke iz porodice graha. Riječ je o mahunarki čije je sjeme najsličnije zrnu soje ili suhom grašku. Postoje dvije vrste slanutka, a to su desi i kabuli. Sortu desi karakteriziraju sitnija zrna, bolje tamno smeđa, dok kabuli ima krupnija, svijetlosmeđa zrna.

Koju god od ove dvije vrste slanutka izabrali, nećete pogriješiti. Ova mahunarka je vrlo bogata bjelančevinama i vlaknima, a kao pomoćni elementi su vitamini i minerali za koje znanost ima dokaza da su neophodni za naše zdravlje.

Svi koji ga koriste u kulinarstvu, spravljanju vrlo ukusnih i pikantnih jela, upoznati su s vrlo važnom činjenicom, koju treba uzeti "zdravo za gotovo", da se mladi slanutak ne koristi! Mladi slanutak sadrži visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, što može uzrokovati ozbiljne poremećaje u organizmu. Zato koristimo samo plodove zrele biljke, piše krstarica. 

Sastav i hranjiva vrijednost slanutka

Kada je riječ o biokemijskom sastavu slanutka, osušeno zrno ove mahunarke sadrži 23% bjelančevina, 53% ugljikohidrata, 4-5% biljnog ulja, 3-5% celuloze i 3% minerala.

Jedna šalica ove namirnice osigurava vam i 50% dnevnih potreba za kalijem, 2% za vitaminom A, 13% za vitaminom C, 69% za željezom, 55% za vitaminom B6 i 57% za magnezijem. Uz sve to, slanutak sadrži i vitamin K, folate, fosfor, cink, bakar, mangan, kolin i selen.

Slanutak je zasigurno jedan od najboljih izvora proteina, vlakana, vitamina B6, željeza i magnezija za vegane i sve one koji su alergični na gluten. Slanutak je također bogat esencijalnim aminokiselinama koje tijelo nije u stanju samo stvoriti, kao što je slučaj s neesencijalnim aminokiselinama. Većina namirnica koje nisu životinjskog podrijetla imaju manjak aminokiseline metionina, dok cjelovite žitarice imaju manjak lizina, pa da biste dobili puni paket aminokiselina, slanutak kombinirajte s cjelovitim žitaricama.

Slanutak je jako dobar izvor željeza, čak i kuhani slanutak sadrži duplo više željeza nego jednaka količina mesa. Količina kalcija u slanutku također je visoka i povezana je s proteinima koji povećavaju njegovu apsorpciju. Ukoliko su u obroku prisutne žitarice, takav obrok ima kompletan sastav potrebnih aminokiselina. Slanutak ima nizak glikemijski indeks.

Novija istraživanja, koja su obuhvatila 19 različitih uzgojenih sorti uzgojenih u stakleniku, pokazala su da su i listovi slanutka vrijedni pažnje, jer osim vitamina sadrže značajnu količinu nekih minerala, pa mogu konkurirati kupusu i špinatu.

Sadržaj kalcija, magnezija i kalija u lišću slanutka veći je nego u špinatu i kupusu, dok je sadržaj željeza, cinka i bakra približno isti.

Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati veliki značaj za zemlje u kojima se slanutak uzgaja, a to su Indija, Bliski Istok i Srednja Europa. U tim zemljama često vlada manjak određenih namirnica u prehrani, pa bi listovi slanutka mogli biti izvrstan alternativni izvor. Osim što se kuha kao "jelo na žlicu", slanutak se može pržiti i koristiti kao međuobrok.

Ljekovita svojstva slanutka
U borbi protiv dijabetesa

Istraživanja su pokazala da dijabetičari tipa 1 koji često konzumiraju hranu bogatu vlaknima imaju nižu razinu glukoze, a dijabetičari tipa 2 mogu poboljšati razinu šećera u krvi, lipida i inzulina. Stručnjaci preporučuju 21-25 g dijetalnih vlakana dnevno za žene i 30-38 g za muškarce.

Štiti zdravlje kostiju

Željezo, fosfati, kalcij, magnezij, mangan, cink i vitamin K koji se nalaze u slanutku doprinose zdravlju i snazi ​​kostiju. No, s ovim mineralima treba biti oprezan jer previše fosfora, a premalo kalcija može rezultirati slabljenjem kostiju.

Snižava krvni tlak

Jedna od najvažnijih promjena koje biste trebali učiniti kako biste snizili krvni tlak jest jesti hranu s niskim udjelom natrija, a upravo je to slanutak. Osim toga, tu je i kalij, koji je jednako važan za normalizaciju krvnog tlaka.