Danas je međunarodni dan krafni. Prvi petak u lipnju je upravo posvećen toj slastici. Obilježavanje toga dana postoji još od 1938. godine kada je Vojska spasa proglasila da će na taj dan odavati počast ženama koje su vojnicima dijelile krafne u Prvom svjetskom ratu. Kada su u 16. stoljeću pale cijene šećera, gotovo sve europske zemlje prigrlile su ovaj recept te napravile svoje verzije krafni. I dalje su bile poprilično skupe, pa su se pekle samo u posebnim prigodama. U dvadesetom stoljeću napravljeni su strojevi za industrijsku proizvodnju, što je dodatno smanjilo cijenu te slastice i povećalo njezinu popularnost među masama. Amerikanci su u međuvremenu napravili svoj donut s rupom u sredini, a ostatak svijeta počeo je eksperimentirati s okusima, nadjevima i preljevima. Jeste li ikada jeli američku krafnu i pitali se čemu zapravo služi rupa u njenoj sredini?

Jedna teorija kaže da je rupa u krafnama jednostavno nužna. Jednom kada su pekari počeli dodavati žumanjke svoje u recepte, tijesto je postalo prebogato što je znatno otežavalo ravnomjerno pečenje. Krajevi su bili hrskavi no sredina bi ostala sirova, stoga je logično rješenje bilo micanje tijesta iz sredine. Druga, zanimljivija teorija veže se na Novu Englesku 1850. godine, i brod nazvan Elizabeth Gregory. Elizabeth je svome sinu napravila veliku količinu prženog tijesta za jedno od njegovih putovanja, a priča se kako je kapetan Gregory upravo na tom putovanju “izumio” krafnu s rupom. Međutim, postoji mnogo teorija o mogućim razlozima. Neki povjesničari misle da je krafna tako bila probavljivija, no najzanimljivija teorija glasi da je kapetan Gregory trebao obje ruke za upravljanje brodom, stoga je napravio rupe u krafnama kako bi ih mogao držati na kormilu svog broda. Čini se kako je prva teorija, koja kaže da je rupa napravljena da bi se tijesto ravnomjerno pržilo, ipak najbliže istini.

Neovisno o tome u koju teoriju odlučite vjerovati, vjerojatno ćete se složiti kako su krafne jedan od najukusnijih pekarskih proizvoda, s rupom u sredini ili bez nje. Iako su dostupne tijekom cijele godine, krafne su postale tradicionalna slastica u doba poklada, pa ih u Hrvatskoj zbog toga često zovemo i pokladnice.