Društvene mreže već dugo predstavljaju rizik zbog prijetnji poput dezinformacija, deepfake sadržaja, krađe identiteta, phishinga i širenja malwarea. No najnoviji zabrinjavajući trend ide još dalje – sve više dokaza ukazuje na ilegalnu trgovinu ljudskim ostacima putem online platformi, uz pljačke grobova.

Jeziva otkrića na Instagramu

Prema izvješću The Guardiana, društvene mreže potiču trgovinu lubanjama, ostalim kostima i čak proizvodima od ljudske kože, a pravni propusti u Ujedinjenom Kraljevstvu stvaraju prostor za novu eru 'krađe tijela'. Novinari su pronašli više oglasa na Instagramu te ih dali na analizu forenzičarima.

Tri lubanje pokazivale su znakove raspadanja karakteristične za tijela koja su bila pokopana u lijesu. Neke od njih imale su tragove zemlje i ostatke tkiva, što ukazuje na to da su nedavno iskopane.

Pravne praznine i zloupotrebe

Iako je korištenje ljudskih ostataka za medicinske svrhe u Velikoj Britaniji strogo regulirano, Zakon o ljudskom tkivu iz 2004. godine sadrži ozbiljne propuste. Upravo oni omogućuju kolekcionarima i trgovcima da ih relativno slobodno kupuju, prodaju i modificiraju.

Zabrinutost ne izražavaju samo pravnici i aktivisti, već i oni koji se bave zakonitom prodajom antikviteta i rijetkih predmeta. 'Situacija je postala jako mutna - ukradeni predmeti, pljačke grobova, toliko stvari koje jednostavno nisu dobre', izjavio je jedan od britanskih trgovaca antikvitetima i raritetima.

Problem nije nov

Na ovaj su fenomen ukazivala i ranija istraživanja. Još 2022. godine LiveScience je otkrio da su Facebook i Instagram postali središta za trgovinu ljudskim ostacima, uključujući kosti, fetuse, pa čak i osakaćena tijela. Istraživači su identificirali oko 50 prodavača, od kojih su neki javno nudili takve predmete, a drugi su to činili u privatnim grupama.

Slična upozorenja zabilježena su i 2020. godine, kada je suosnivač organizacije Alliance to Counter Crime Online izjavio da trgovina ljudskim ostacima direktno potiče pljačke grobova.

Akademska zajednica upozorava

Problem je dokumentiran i u znanstvenim radovima. Časopis Mortality ove je godine tako objavio studiju u kojoj je analiziran slučaj prodaje ljudskih ostataka na Instagramu. Jedan od najcitiranijih radova o toj vrsti krijumčarenja, objavljen u časopisu Crime, Law and Social Change, naglašava da je stvarni razmjer crnog tržišta i dalje nedovoljno istražen.

U radu se navodi da motivacija kupaca varira – od konvertita koji žele pokazati odanost novoj vjeri do članova dijaspore koji nastoje očuvati svoje kulturne običaje. Za mnoge je 'autentičnost' koju pružaju stvarni ljudski ostaci dovoljna da opravda nabavku ilegalnim putem.

Kolekcionarima povijesnih predmeta stručnjaci savjetuju da uvijek traže dokaze o porijeklu i detalje o legalnom izvoru. Također, treba paziti na lokalne i međunarodne propise o uvozu i izvozu ovakvih predmeta da bi se izbjegle kazne ili sudjelovanje u ilegalnim aktivnostima, prenosi tportal.