Foto: Ilustracija/Pexels 

Odlazak na hitnu pomoć rijetko je planiran, a još rjeđe poželjan. No, postoje trenuci kada je upravo to najispravnija odluka koju možete donijeti – i doslovno vam može spasiti život. Teže disanje, ozljede glave ili kralježnice, gušenje, udar groma, strujni udar, nagli napadaj, nesvjestica ili iznenadna nemogućnost govora – sve su to jasni signali da trebate potražiti hitnu medicinsku pomoć. Međutim, postoji jedan simptom koji često zbunjuje – bol u prsima, piše Parade. 

Bol u prsima može biti posljedica bezazlenih stanja poput žgaravice ili mišićnog naprezanja. Ipak, može signalizirati i srčani udar, plućni embolizam ili druge po život opasne situacije. Zato je važno ne ignorirati taj simptom – osobito ako se javi iznenada, traje duže od nekoliko minuta ili je popraćen znojenjem, vrtoglavicom, mučninom ili osjećajem pritiska. Mnogi ljudi, u strahu da ne “pretjeraju”, razmišljaju trebaju li zaista ići na hitnu. A još češće – trebaju li sjesti za volan i sami se dovesti.

Prema riječima dr. Jareda L. Rossa, specijalista hitne medicine i medicinskog direktora EMT programa 2SaveALife, to je upravo ono što nikako ne biste trebali učiniti. “Ljudi s bolovima u prsima ne bi smjeli voziti. Takve situacije često prate i simptomi poput vrtoglavice ili gubitka svijesti, što može dovesti do prometne nesreće i dodatnog ugrožavanja vlastitog, ali i tuđih života”, upozorava dr. Ross.

Umjesto toga, odmah nazovite hitnu pomoć – ili zamolite nekoga da vas odveze, ali samo ako će vas netko zaista brže odvesti do bolnice nego što bi došla hitna pomoć, što se ponekad događa u ruralnim sredinama. Prema dostupnim podacima, prosječno vrijeme dolaska hitne pomoći u urbanim područjima iznosi oko 7 minuta, dok u ruralnim dijelovima može trajati i više od 30 minuta.

Što učiniti dok čekate?

Ako sumnjate na srčani udar, dr. Ross savjetuje da – ako nemate alergiju ili kontraindikacije – uzmete četvrtinu aspirina (oko 300 mg) i polako ga sažvačete, kako bi se brže apsorbirao. To može pomoći u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, koji su čest uzrok srčanih udara. Studije su pokazale da bi pravovremena primjena aspirina – unutar četiri sata od pojave boli u prsima – mogla godišnje spasiti tisuće života.

Jedna od čestih grešaka je odlazak u obližnju ambulantu ili ordinaciju hitne medicinske pomoći umjesto u bolnicu. Iako te ustanove mogu pružiti osnovne pretrage poput EKG-a ili rendgena, često nemaju kapacitete za obradu složenijih ili ozbiljnijih stanja.

“Bol u prsima može biti simptom desetak različitih stanja – od refluksa i upale mišića, do infarkta i plućne embolije. Bez dodatnih dijagnostičkih testova u bolnici, nemoguće je točno odrediti uzrok”, objašnjava dr. Ross. Čak i ako odete u hitnu pomoć koja nije u bolnici, velika je vjerojatnost da ćete ionako biti upućeni na bolnički hitni prijem.

Iako se ponekad misli da pacijenti koji stignu kolima hitne pomoći imaju prednost u obradi, to nije uvijek točno. Prioritet se određuje prema težini stanja, a ne načinu dolaska. No, postoji ključna prednost: medicinski tim u vozilu može započeti liječenje odmah, što kod srčanih stanja može činiti ogromnu razliku.

Ako se probudite s bolovima u prsima, nemojte čekati da “prođe” ili si dijagnosticirati žgaravicu. Nazovite hitnu pomoć i pobrinite se da vam bude pružena odgovarajuća medicinska skrb. U ovakvim trenucima vrijedi pravilo: bolje otići “bezveze” na hitnu, nego zakasniti. Srce će vam biti zahvalno.