Prethodni članak
Sljedeći članak

Mali Krapinčani u akciji 'Zasadi drvo, ne budi panj' posadili lovor višnje u svoj bogati tradicijski vrt

Osim sadnje novih sadnica oraha, hrasta, duda, oskoruša i vinogradarskih breskvi te sada i lovor višnji, djeca su izrađivala i hranilice i kućice za ptice te ih punili sjemenkama


Sadnjom drveća u svom tradicijskom vrtu, mališani Dječjeg vrtića Sunčica iz Krapine sa svojim su odgojiteljicama, uz ravnateljicu Jasnu Čiček Vorih i županijskog koordinatora akcije Dragana Roksandića obilježili sudjelovanje svog vrtića u akciji 'Zasadi drvo, ne budi panj'. Dječica su posadila pet sadnica lovor višnji u svom tradicijskom vrtu, a u ovu hvalevrijednu akciju DV Sunčica uključen je od samog početka rada udruge,odnosno od 2019. godine.

Starinske sadnice u šumskoj oazi

- U početku smo sudjelovali samo sadnjom drveća, a ove godine smo, osim sadnje drveća, proširili aktivnosti  objedinjene u projektu 'Vrtić u šumi, šuma u vrtiću' te smo izrađivali hranilice i kućice za ptice, punili ih sjemenkama, izradili  mali šumski vrtić, šumsku knjigu, slaveći njegovo veličanstvo  drvo. Ove jeseni posadili smo ukupno 17 sadnica oraha, hrasta, duda, oskoruša, vinogradarskih breskvi koje će s vremenom prerasti u pravu šumsku oazu – rekla je ravnateljica Jasna Čiček Vorih.

Županijski koordinator akcije 'Zasadi drvo, ne budi panj' Dragan Roksandić izrazio je veliko zadovoljstvo događanjem, istaknuvši kako su klinci spremno obuli čizme i uzeli lopate, kako bi posadili novo drveće u vrtićkom vrtu. – I dalje ćemo surađivati s Dječjim vrtićem Sunčica, sve pohvale njima i ravnateljici, što i inače obogaćuju svoj vrt autohtonim voćkama – rekao je Roksandić. Dodao je i kako je u akciju 'Zasadi drvo, ne budi panj' na području naše županije uključeno 28 poslovnih i fizičkih subjekata, što zaslužuje sve pohvale, jer tako ima sve više onih koji rade na očuvanju prirode i zelenila.

Odgoj o važnosti šuma i prirode

Sama je ravnateljica istaknula koliko je važno da djeca odmalena uče o važnosti šuma i očuvanja prirode. - S obzirom da će se ova generacija djece predškolske dobi, kad odraste, morati suočavati sa klimatskim izazovima, sad je ključni trenutak pripremati ih za isto. Svi se mi kao roditelji brinemo za egzistencijalnu budućnost svoje djece, a ne pitamo se kakav će zrak udisati, kakvu će vodu piti, kakvu hranu jesti i u kakvim klimatskim uvjetima će morati živjeti. Zato je izuzetno važno kakav im planet  ostavljamo. Mi djecu prvenstveno moramo vratiti prirodi – ispričala je ravnateljica.

Cilj projekta 'Vrtić u šumi, šuma u vrtiću' je da djeca borave u kontroliranom, sigurnom ozračju šumskog prostora iz kojeg će svakodnevno učiti o biljnom i životinjskom svijetu te smatra kako je uvođenje šumske pedagogije nužnost za naš (predškolski) obrazovni sustav, a kao dobre primjere prakse navodi skandinavske zemlje.

Sinergija rada, znanja i ljubavi

Koliko su aktivni u očuvanju prirode, a osobito starih sorti biljaka, dokazuje i njihov prekrasan tradicijski vrt, koji je ove godine nominiran za najljepši školski vrt. Ideju oko uređenja zagorskog tradicijskog vrta razvila je sama ravnateljica. - S uređenjem sam počela 2019. godine i sa ponosom mogu reći da ni jedan predmet nije kupljen u standardnim trgovinama, cvijeće i sjeme starinskih vrsta dobili smo od susjeda, mama, baka, tu je plot od lijeske, viseći vrtovi od šefova, škop od slame, fotelje od drvenih bačvi … Taj vrt je sinergija rada, znanja, ljubavi onih preostalih majstora, vrtlara, stolara koji nažalost nemaju kome prenijeti svoje znanje – rekla je ravnateljica, koja uglavnom vrt i održava i to bez pesticida, koristeći prirodne 'pomagače', a u tim joj aktivnostima pomažu i djeca, koja plijeve, okopavaju, sade i ubiru plodove.

U vrtu se, osim starinskog cvijeća, grmlja i voćki, nalaze i starinske sorte vinove loze noha i izabela, bijela kuruza, ali i brojni etno elementi poput bunara i preše iz 1949. godine pokriveni škopom od raži, kola sa sijenom, sijačice, plug, pletena ograda od lijeske.  – Djeca o svemu uče kroz igru i aktivnosti prilagođenima njihovoj dobi te im u takvom prirodnom šumskom okruženju obogaćenom tradicijskim elementom, usađujemo osjećaj pripadnosti okolišu i zavičaju u kojem žive. Učimo ih kako objediniti  od prirode i tradicije naših predaka ono najbolje, a ta će ostavština u njima u budućnosti ostati i biti primjenjiva – ispričala nam je još ravnateljica.

 Ponosna je na nominaciju za najljepši školski vrt te bi, kaže, bila još sretnija kada bi tu tradiciju njegovali i drugi. Rezultati natječaja 'Najljepši školski vrt' bit će poznati tijekom ovog mjeseca.

 

Još članaka iz "Krapina"

Facebook