Razgovarao: Matija Habijanec

Airy Wall su žestoki krapinski hc/metal dečki koje niste mogli propustiti ako ste se ikad zatekli na nekoj od rijetkih zagorskih rock svirki. Za razliku od mnogih bendova iz ove županije koji se pojave, odsviraju koncert ili dva, pa nestanu, oni traju već više od šest godina, probe imaju par puta tjedno i marljivo snimaju svoj album prvijenac.

Da ne spominjemo uspješne nastupe na Hrvatskoj Televiziji i odličan plasman (šesnaestina finala!) na internet-natjecanju Talent Match. O svemu tome popričali smo s Ivanom Horvatom, osnivačem benda.

Jedno tipično pitanje za početak – kako je sve počelo?

Počeli smo svirati prije 6 godina, u postavi Škudar (gitara, vokal) - Danijel (bas) - Ivan (bubnjevi). Danč i ja smo jednom išli na feštu i pričali o tome kak bi i mi mogli napraviti bend. I tak je počelo - kupili smo instrumente, našli se u garaži i počeli učiti svirati. Nakon što smo se sa Škudarom malo porječkali, dobili smo novog gitaristu – Marka.

No, sad ste u četvročlanoj postavi, zar ne?

Da, prije četiri godine pridružio nam se i Perica na drugoj gitari.

Imate redovite probe. S obzirom na broj koncerata, stvarno puno vježbate.

Pa da, ne sviramo koncerte baš tak često – otprilike pet puta godišnje. Ali probe imamo dva, tri puta tjedno. Uvijek imamo neke nove stvari koje uvježbavamo.

Što misliš o zagorskoj sceni? O rocku u Zagorju?

Nema baš rocka u Zagorju. Recimo, bili su mi super Kid & Dick iz Začretja, ali oni više ne postoje. River's Edge sviraju isključivo obrade, dečki iz Mahatme super sviraju ali malo su uobraženi... Sve je to tak-tak.

Gdje se u Zagorju uopće može svirati? U Gjalskom? Po birtijama?

U Gjalskom povremeno. Po birtijama nikad nismo svirali, muzika koju sviramo nije baš prikladna za kafiće.

Svirali ste i po nekim emisijama na HTV-u. Koliko love ste zaradili?

Za svirku u emisiji Zvučnjak dobili smo 800 kuna po osobi što nam je najveći honorar do sad, a Briljanteen ne isplaćuje honorare.

Kako ste uopće stupili u kontakt s Hrvatskom Televizijom?

Počelo je tako da smo se prijavili na jedan internet-natječaj, takozvani Talent Match. Tisuću bendova se prijavilo, a najboljih stotinjak je nakon toga započelo igru na ispadanje. Dakle, po dva benda su se sukobila, a onda su glasovi posjetitelja odlučivali o tome tko ide dalje.

Dakle, kao Kup Uefa do prošle sezone?

Da, ha ha. Uglavnom, ušli smo među najboljih šesnaest bendova, a onda ispali. Nakon toga je Marko poslao nekoliko mailova medijima i javila nam se Katarina iz Zvučnjaka.

Kako ste kotirali u Briljanteenu, do kojeg ste mjesta došli?

Do četvrtog.

Zanimljivo je i to da imate dva vokala u bendu. Osobno mi se čini da Danijel svojim stilom više vuče na hardcore, a Marko na metal.

Da, Danijel u svojim pjesmama i pjeva o nekim socijalnim, angažiranim temama, dok je Marko muzički žešći. Carcass in my backyard. Ha ha.

Kako pomiriti toliko različitih utjecaja?

Kompromisi. Ne sviđa se uvijek sve svima, ali nađemo sredinu. Kompromisa mora biti.

Koji ti je do sada najljepši, a koji najružniji trenutak glazbene karijere?

Najljepši je onaj kad smo svirali u Požegi. Publika nas je odlično prihvatila, svi su skakali – odlična atmosfera. Najružnijeg trenutka nema, svi su lijepi.

I za kraj, bubnjarski uzor?

Billy Coben, jedan odličan jazz bubnjar.

A vi lijepo posjetite službene Airy Wall stranice na internetu (www.airywall.tk) i svratite na neku od budućih žestokih svirki ovih Krapinčana.