Prethodni članak
Sljedeći članak

Književnoznanstvena tribina „U Godini čitanja nova čitanja Gjalskog“ ili „Čitajmo (Gjalskog) da ne ostanemo bez riječi!“

Književnoznanstvena tribina posvećena je liku i djelu najvećega zabočkog književnika, Ksavera Šandora Gjalskog


Književnoznanstvena tribina u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, posvećena liku i djelu najvećega zabočkog književnika, Ksavera Šandora Gjalskog, održana je 20. listopada u Galeriji grada Zaboka. Predavačice na devedesetominutnoj tribini, dr. sc. Tatjana Pišković, izv. prof., s Katedre za hrvatski standardni jezik, i dr. sc. Suzana Coha, izv. prof., s Katedre za noviju hrvatsku književnost, gostovale su i 2019. godine te je ovogodišnja tribina svojevrstan nastavak istraživanja Gjalskijeva jezika i stvaralaštva profesorica i znanstvenica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Publika svih uzrasta, od zainteresiranih gimnazijalaca do kroatista, nastavnika i ljubitelja znanosti i književnosti, pomno je slušala zanimljiva, poučna i strukturirana predavanja o posebnostima Gjalskijevih djela. U ime Ogranka Matice hrvatske u Zaboku gošće predavačice i publiku pozdravila je predsjednica Ogranka i moderatorica tribine Sandra Babnik Lončar koja je podsjetila da je 2021. godina proglašena Godinom čitanja u kojoj se djela i našega gredičkoga gospodina iščitavaju različitim književnim i jezičnim pristupima.


Suzana Coha u svom je predavanju naslovljenom „Poezija što lebdi nad dragim zagorskim krajem: regionalno kao nacionalno u zbirci Pod starimi krovovi“ smjestila položaj Ksavera Šandora Gjalskog u prostor Hrvatskog zagorja i njegov odnos prema rodnom kraju te slikama Zagorja u njegovoj zbirci proglašenoj „estetski najuspjelijom prozom“. Pritom se bavila regionalnom raslojenošću književnosti (regiopoetikom) (koja se ugrubo dijeli na mediteransku i kontinentalnu) i istražila položaj Hrvatskoga zagorja u toj diobi. U središtu njezina istraživanja jest zbirka Pod starimi krovovi (1886.) u kojoj pisac prepleće realističke, romantičarske (fantastika i misticizam) i modernističke elemente, najviše vidljive u liku Battorycha (Batorića), ali naglašava i hrvatsku feudalnu prošlost utemeljenu u srednjem vijeku. Položaj kajkavskoga jezika u hrvatskom narodnom preporodu, kada je njegova uporaba imala nepoželjne konotacije, promatra se u književnosti nakon Antuna Gustava Matoša koji je „prvi uveo kajkavski na velika vrata“, a poznato je da je često posjećivao i Gredice i prijateljevao s Gjalskim. Predavačica se posebno osvrnula na članak Zagorje u časopisu „Obzor“ gdje je Gjalski istaknuo da je u svojim djelima želio prikazati hrvatsku povijest, originalnost hrvatskih starih kurija, nježnu poeziju i hrvatsku dušu usko povezanu sa zagorskim krajem. Regionalno tako postaje nacionalno u njegovim djelima, a regionalne značajke u zbirci Suzana Coha dijeli na dijalekte (jezike), topografiju, geografiju, krajolik, povijest, tradiciju, običaje, mentalitet, politiku i kulturu, „plemenštinu“ i poštenje, prikaze (gogoljevskih) likova i njihovih sudbina. Zaključuje da je Hrvatsko zagorje u Gjalskijevim djelima dio „našega hrvatstva“, a zagorski identitet čine kajkavski izričaj, „kaplica“ i pomirenost/prepuštenost sazdana u citatu „Pro Deo et patria!“ „Moralo je tako biti!“ česti su izričaji njegovih likova tragičnih sudbina, a frazu povezuje i s poznatim Krležinim djelom „Balade Petrice Kerempuha“.


Tatjana Pišković u predavanju „Kronizmi u romanu U noći Ksavera Šandora Gjalskog“ bavi se vremenskom raslojenošću hrvatskog leksika i Gjalskijevim leksikom koji uspoređuje s današnjim. Efektno započinje čitanjem reprezentativnog ulomka iz romana U noći (1886., Vijenac) u kojem su vidljive zastarjele riječi – leksički kronizmi koje klasificira na historizme (nastale iz izvanjezičnih razloga) i arhaizme (nastale iz unutarjezičnih razloga) koje pritom dijeli na podskupine. Predavačica komunicira s publikom koja zajednički rješava odgonetke, odnosno značenja obilježenih riječi poput vlastelin, konškolarac, poznanac, prikaza, surci, gajtani, narodnjak, Ilirac… Uspoređuje riječi s današnjim leksikom i uspješno osuvremenjuje navedene primjere.


Za glazbeni ugođaj književnoznanstvene večeri zaslužan je bio Stjepan Horvat, diplomirani harmonikaš, profesor u Glazbenoj školi pri Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, višestruko nagrađivani glazbenik i dobitnik Oskara znanja, koji je izveo tri skladbe u vlastitoj interpretaciji: „Pod starim krovovima“, Bésame mucho“ i „Vino i gitare“ te za svoj uvjerljiv, dinamičan i precizan nastup zaslužio gromoglasan pljesak.
Moderatorica tribine Sandra Babnik Lončar izvrsno je zaokružila večer mislima kako možemo ostati bez riječi u stanju zapanjenosti ili ushita, ali možemo ostati i bez riječi ako ne obogaćujemo aktivno svoj rječnik čitajući, promišljajući i istražujući. Zato, čitajmo da ne ostanemo bez riječi, a pogotovo književna djela naših i stranih autora, svjetskih autora koji su nas zadužili svojim pisanim tragom.

Još članaka iz "Događanja"

Facebook

IZVANREDNE SITUACIJE NA CESTAMA -Životinja (uočen je pas) na autocesti A1 kraj čvora GORNJA PLOČA. Molimo korisnike za dodatan oprez. -Zbog prometne nesreće, otežano uz ograničenje brzine vozi se na autocesti A1 na čvoru Pirovac u smjeru Zagreb...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program