Otvorenje zajedničke izložbe ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja  održat će se 6. studenoga 2026. godine, u 12 sati u Dvoru Veliki Tabor.

Izložba „Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja” donosi cjelovit prikaz vinove loze, vinogradarstva i vinarstva kao prirodnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog fenomena koji je stoljećima oblikovao prostor i identitet Hrvatskog zagorja. Polazeći od biologije i evolucije vinove loze te utjecaja tla, minerala i terroira na uzgoj grožđa i svojstva vina, izložba posjetitelju približava prirodne preduvjete na kojima se razvila bogata zagorska vinogradarska tradicija.

Posebna se pozornost posvećuje izazovima koji su tijekom povijesti mijenjali vinogradarstvo, osobito bolestima, štetnicima i prirodnim nepogodama. Pojava pepelnice, peronospore i filoksere u 19. stoljeću izazvala je veliku krizu, ali je istodobno potaknula modernizaciju zaštite vinove loze, obnovu nasada i primjenu novih znanja. Povijesni izvori pokazuju da je vinogradarstvo u Zagorju dugo bilo jedna od najvažnijih poljoprivrednih i gospodarskih djelatnosti, čvrsto povezano s vlastelinstvima, seljačkim gospodarstvima i lokalnim tržištem.

Izložba prati i preobrazbu vinogradarstva i vinarstva tijekom 20. stoljeća, kada se mijenjaju tehnologije, način proizvodnje, sorte i gospodarska važnost vinograda. Unatoč smanjenju vinogradarskih površina, vinograd i klijet ostali su važni elementi zagorskog krajolika i načina života. Materijalna kultura vinogradarstva prikazana je kroz alate, bačve, košare, keramičke posude i druge predmete, uz naglasak na tradicijske obrte (kovački, bačvarski, pletarski i lončarski) bez kojih nekadašnje vinogradarsko gospodarstvo nije moglo funkcionirati.

Važan dio izložbe čine običaji i simbolika vina. Vinogradarsku godinu prate blagdani i pučke prakse povezane sa svetim Vinkom, Jurjem, Ivanom Krstiteljem, Bartolom, Mihaelom i Martinom, a vino je prisutno u obiteljskim, društvenim i obrednim događajima. Umjetničku i kulturnu dimenziju teme dopunjuju djela Antuna Augustinčića, priča o autohtonoj klanječkoj sorti Sokol i njezinoj revitalizaciji te vinorel – tehnika slikanja vinom koja vino pretvara iz motiva u sam umjetnički medij.

Objedinjujući prirodoslovne, povijesne, etnološke i umjetničke teme, izložba pokazuje da vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju nije samo proizvodnja grožđa i vina. Nego je složena kulturna baština u kojoj se susreću priroda, ljudski rad, znanje, obrti, običaji, umjetnost i lokalni identitet.