Nedavni pogranični incident u Vukovom Selu, koji je rezultirao zaustavljanjem radova na remontu pruge Savski Marof – Kumrovec na tom spornom dijelu, u Zagorju je više od pitanja odnosa dviju susjednih država aktualizirao pitanje budućnosti same pruge zatvorene prije šest godina, čiju obnovu i ponovo otvaranje s nestrpljenjem očekuje čitavi klanječki i kumrovečki kraj.

Iz MUP-a i HŽ-a više su puta objašnjavali da incidenta u Vukovom Selu zapravo nije bilo, već su radovi prekinuti kako bi se spriječio eventualni incident, i to nakon upozorenja koje je u HŽ stiglo sa slovenske strane, da dio pruge prolazi katastarskim česticama koje pripadaju Sloveniji.

Ako bi se „slučaj Vukovo Selo“ uzeo kao mjerilo, neupućenima bi se moglo činiti da će Hrvatske željeznice imati daleko većih problema na dionici pruge Klanjec-Kumrovec-državna granica (Imeno), gdje državna granica na nekoliko mjesta presijeca prugu. Ipak, tu problema ne bi trebalo biti jer su, srećom, odnosi dviju država i dviju željeznica na toj dionici pruge regulirani sporazumima koje su 1996. godine potpisale Hrvatske i Slovenske željeznice, odnosno 2002. godine hrvatska i slovenska Vlada.

Tunel kroz Sloveniju

Naime, svega nekoliko desetaka metara od željezničke stanice Zelenjak (nedaleko spomenika Mihanovićevoj Lijepoj našoj), nalazi se jedini tunel na čitavoj dionici sporne pruge, dug 174 metra, koji u cijelosti prolazi teritorijem Republike Slovenije.

-Granica je rijeka Sutla. U tunel se ulazi preko mosta i iz njega se izlazi preko mosta, tako da baš cijeli tunel prolazi kroz Sloveniju –rekao nam je Dragoljub Damjanić, bivši željezničar, koji već godinama stanuje u zgradi željezničke stanice Zelenjak i odlično poznaje spornu prugu i njenu povijest. Damjanić je, naime, svojevremeno bio poslovođa održavanja dionice pruge od Savskog Marofa do Imena, a njegova pokojna supruga na željezničkoj stanici Zelenjak prodavala je karte.

Kroz Sloveniju do Kumrovca

No, taj tunel kroz Sloveniju izgleda kao prava sitnica kad se krene sa željezničke stanice Zelenjak u smjeru Kumrovca, gdje pruga ponovo prelazi preko rijeke Sutle.

-Odmah iza ove krivine je most i nakon njega pruga ide po Sloveniji četiri kilometra. Kad sam tu radio, isto sam morao ići u Sloveniju prijaviti ljude s osobnom iskaznicom i navesti točno na kojem kilometru i dokle ćemo raditi na pruzi i ostalo. Uvijek sam morao dati izjavu. Nakon tih četiri kilometra pruga ponovo prelazi granicu i ulazi direktno u željezničku stanicu Kumrovec. Odmah iza mosta je skretnica i kolosijek. To je stvarno zanimljivo – kaže Damjanić i dodaje da iz Kumrovca pruga nastavlja prema slovenskoj granici, te da je zatvorena s obje strane granice.

Pruga je već rekonstruirana

Realizaciju najave da bi iduće godine pruga mogla biti do kraja obnovljena i ponovo otvorena za promet Damjanić ne smatra nemogućom, jer kako nam je rekao, dionica pruge od Vukovog Sela do Kumrovca rekonstruirana je i obnovljena neposredno uoči Domovinskog rata, te je, iako zapuštena, u dobrom stanju.
-Ovu dionicu pruge bi sad trebalo samo malo pregledat i malo sredit jer je zapuštena. Ne trebaju joj neki veliki zahvati jer je remontirana i obnovljena za brzinu od 80 km na sat. Nakon što je remontirana, ja sam je preuzeo i održavao. No, od Vukovog Sela do Savskog Marofa ostala je stara pruga i ona se sad remontira – pojasnio nam je Damjanić, koji, kako je rekao, još uvijek „čeka mirovinu“, jer, iako je dokupio potrebne godine radnog staža, još uvijek ne zadovoljava uvjete za mirovinu jer nije dovoljno star.

Rentabilnost pruge

Kako je jedno od glavnih pitanja koje se uvijek postavlja upravo rentabilnost pruge, u razgovoru s našim sugovornikom, naravno, dotaknuli smo se i te teme. Iako većina ljudi iz tog dijela Zagorja trenutno kao prijevozno sredstvo koristi automobile, putnika bi, smatra Damjanić, bilo da „vlak proradi“.

-Svi ovdje mještani kažu da je šteta što je ta pruga zatvorena. No, ja sam bio u vlaku kad je bilo prebrojavanje putnika od strane revizora. I on kaže da pruga nije rentabilna. A ja kažem da nijedna pruga nije rentabilna. Ni ona za Split. Ali za Split mora voziti, a za Kumrovec..., evo vidite – rekao je Damjanić.

Za prugu su zainteresirani i Slovenci

Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan također nam je naglasio važnost revitalizacije pruge prema Kumrovcu, koja je najkraći željeznički pravac iz Zagreba prema Sloveniji.

-Svaka pruga za željezničare znači život, a mislim da je i za samo stanovništvo dosta loše kad se nešto jednom zatvori i kad se ne obnovi, kao što se događalo na kumrovečkoj strani. Mislim da je upitno i zašto je trebalo proći toliko vremena da se ta pruga obnovi i stavi opet u funkciju za prijevoz putnika i robe. Mi smo imali određenih sastanaka s ljudima iz Slovenije i bili smo inicijatori da se pruga skroz revitalizira do Imena i ljudi u Sloveniji su jako zainteresirani za njezinu obnovu –kaže Mrgan te dodaje da je riječ o strateškom željezničkom pravcu za kojeg Slovenija kao članica Europske unije može koristiti novac raznih europskih fondova.

-Na jednom sastanku su ljudi iz Hrvatskih željeznica govorili o financijama i vrlo nekorektno spominjali nekakve velike iznose. Mislimo da se ovdje za dosta mali iznos novaca da pruga napraviti. Zbog čega se s tim odugovlači, sad je samo stvar onih ljudi koji se time bave – rekao je Mrgan.

Kako god, prema najavama koje su do sad stizale od strane nadležnih, Kumrovčani bi prije šest godina prekinutu vožnju vlakom do Zagreba mogli nastaviti kroz godinu dana, kada se očekuje završetak obnove i puštanje u promet pruge Savski Marof – Kumrovec.

Pruga je zatvorena, umjesto vlakova voze autobusi HŽ-a

Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec u promet je puštena 1956., a zatvorena 2000. godine. Unatoč zatvaranju pruge, željeznički promet na toj relaciji nije ukinut, već se prema voznom redu između Savskog Marofa i Kumrovca odvija autobusima HŽ-a.

Tako, na primjer, u Zagrebu možete na Glavnom kolodvoru kupiti željezničku kartu do Kumrovca, s time da ćete vlakom doći do Savskog Marofa i tamo presjesti u autobus koji vozi do Kumrovca, stajući pri tom na svim željezničkim stanicama uz zatvorenu prugu.
-Karta od Kumrovca do Savskog Marofa stoji 19,5 kuna. Mnogo je putnika koji imaju mjesečne karte, no nemam podataka o točnom broju. Kad je tzv. „špica“, dakle ujutro i poslijepodne, imamo pun autobus putnika, no preko dana je slabije –odgovorila je na naša pitanja kondukterka HŽ-a Ankica Stojković, koja svoje kondukterske dužnosti obavlja u HŽ-ovom autobusu na relaciji Savski Marof – Kumrovec.

„Rješenje se traži kroz bilateralne sporazume“

O samom problemu prolaska pruge kroz Sloveniju, nakon medijske pompe oko „slučaja“ Vukovog Sela, iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskih željeznica priopćili su sljedeće:

„Odnosi između Hrvatskih željeznica i Slovenskih željeznica regulirani su Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o obavljanju željezničkoga prometa preko državne granice koji vrijedi od 12. prosinca 2002. te Privremenim sporazumom o graničnom željezničkom prometu između Hravatskih željeznica (HŽ) i Slovenskih željeznica (SŽ) koji vrijedi od 2. lipnja 1996. Ta dva dokumenta reguliraju odnose između dviju država i dviju željeznica, a pojedini prilozi sporazumu reguliraju i neke konkretne odnose na konkretnim dionicama. Tako jedan od priloga regulira odnose i na dotičnoj pruzi - dionice Klanjec – Kumrovec – državna granica – Imeno, gdje granica na nekoliko mjesta presijeca prugu, na način da 4 mosta i jedan tunel koji se nalaze na teritoriju Republike Slovenije održavaju Hrvatske željeznice, a jedan most na teritoriju Republike Hrvatske održavaju Slovenske željeznice.

Predmetna dionica pruge između Savskog Marofa i Klanjca, u oba naprijed navedena sporazuma nije posebno tretirana, jer je za nju utvrđena nadležnost Hrvatskih željeznica u eksploatacijskom smislu i u smislu održavanja, bez obzira na katastarsko stanje čestica kojima pruga prolazi.

U svim dosadašnjim kontaktima sa slovenskom stranom, niti na kojoj od graničnih prijelaza i graničnih kolodvora nije bilo apsolutno nikakvih problema i odnosi dviju željeznica su na zavidnoj razini, od predsjednika dviju Uprava do željezničara koji svakodnevno rade u graničnim kolodvorima. Kako su se pruge gradile prije nego li su određivane granice novih država, željezničari su za to morali naći rješenje kroz bilateralne sporazume.

Isti je slučaj sa prugom Knin - Bihać koju na nekoliko mjesta presijeca državna granica sa Bosnom i Hercegovinom i gdje su odnosi riješeni sporazumno utvrđenom razdjelnom točkom koja dijeli nadležnost održavanja pruga jedne i druge željeznice, bez obzira čijim teritorijem pruga prolazi. HŽ u suradnji s nadležnim državnim organima nastoji riješiti zastoj na odvijanju radova i nada se da će remont pruge završiti u planiranom roku“.