Šef DHMZ – a otkrio kakva nas zima i Božić čekaju: ‘To je puno realnija opcija’
Prvi čovjek Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler bio je gost RTL-a Danas, a s njim su razgovarali Damira Gregoret i Mario Jurič. Evo što je rekao:
Ima ona narodna ‘Sveta Kata, snijeg na vrata’. To je za tri dana, ali sada je snijeg nešto uranio. Je li vas to iznenadilo?
“Pa da Sveta Kata 25.11. Nije me iznenadilo, neuobičajeno je, rijetko je, ali nije nepoznanica da se snijeg može javiti u studenom. Na našim postajama, recimo u Zagrebu, u prosjeku dva puta tijekom studenog budu takvi događaji, a na Zavižanu osam puta. Međutim, zaista bilježimo tendenciju sve rjeđih pojava snijega. Ovo je prognozirano bilo nekoliko dana unaprijed. Puno više snijega ćemo onda očekivati u narednim mjesecima.
A što nas čeka idućih dana?
Pa evo rečeno je u prilogu. Još večeras tijekom noći potrebno zaista obratiti pažnju i na udare bure i na novi snijeg. Nedjelja je pak nešto mirnija, ako netko ima veće putovanja između različitih dijelova Hrvatske da iskoristi nedjelju za ta putovanja. Zašto? Zato što već u ponedjeljak očekujemo u dijelu Hrvatske povećane količine oborine i udare juga, tako da ako netko od gledatelja putuje ovih dana može nabolje nedjelju iskoristiti za to.
S obzirom na jugo, može li doći do otapanja snijega, a onda i drugih problema?
Količine su lokalno možda desetak dvadesetak centimetara. Ne očekujemo nekakve značajnije probleme, ali da otapanje i da će sigurno lokalno uzrokovati manje probleme. Proučavali smo podatke prije sedam godina, zapravo zadnji put u Zagrebu, u glavnom gradu padao snijeg. Kada se gledaju dulji nizovi u Hrvatskoj, Sloveniji, općenito alpskom području. Otprilike kroz desetak godina pet posto manje snijega se mjeri i kroz desetljeća i desetljeća se akumulira taj deficit snijega. To utječe i na doživljaj zime. Mi ćemo i u budućnosti imati sigurno snijega u studenom, samo će on biti puno rjeđi. Teško he o tome sa sigurnošću razgovarati jer neke projekcije postoje.
Kakve će zime ubuduće biti?
Pa, bit će tople toplije nego sada. I dalje će se događati situacije s hladnim prodorima zraka, samo puno rjeđe. Općenito, kod klimatskih promjena kad govorimo, možemo očekivati sve više ovih toplinskih valova i sve rjeđe hladnih valova. U tom smislu nećemo u potpunosti izgubiti obilje zime u Hrvatskoj. One će biti puno rjeđe.
Čitali smo, također, djeluje sada paradoksalno, s obzirom na ovo o čemu pričamo i o najhladnijim zimama u svojevrsnim polarnim vrtlozima. Ima li tu istina, o čemu se tu radi?
Pa nema potrebe plašiti ljude s nekakvom nikad viđenom zimom. Zaista postoji nešto što se zove polarni vrtlog. On čuva ovaj dio svijeta, Sjeverne Amerike i sjevera Europe od hladnih prodora zraka. Ponekad zna oslabiti i kada oslabi i tada omogućava hladnom zraku da se spusti u niže geografske širine. To je moguće, ali neće ništa dramatično.
Što su vam najveći izazovi kod izrade dugoročnih prognoza?
Nadam se da gledatelji uočavaju zadnjih desetak, dvadeset godina, zaista prognoze tri-četiri dana unaprijed su sve, točnije i točnije i pogotovo u ovom dijelu godine.
A dulje od toga
Dulje od toga. Napredak je ipak puno puno ograničeni i zaista se izrađuju sezonske prognoze za područje Europe, ali ih treba doživljavati isto kao nekakav okvir. Recimo, zima, ispred nas se očekuje u prosjeku tople od prosjeka, no neovisno o tome, mogući su ovakvi hladni prodori.
Pitanje koje se nekako nameće, iako jest dijelom klišej, no i naši su nam gledatelji kada smo najavili vaše gostovanje postavili to pitanje – ‘Mogu li očekivati bijeli Božić?’
Odgovor na to pitanje morat ću doći ponovno kod vas za tri tjedna. Bijeli Božić možda manje vjerojatno jest, ali zeleni Božić puno vjerojatnije, piše Net.hr.
