Samo 307 Zagoraca je ima: Za branje gljiva bez dozvole kazne su enormne. Evo iznosa

Foto: Pixsell/Ilustracija

Sezona gljiva traje gotovo cijelu godinu, ali većina vrsta ne raste cijelu godinu, već njihov rast ovisi o području rasta, vremenskim uvjetima i godišnjem dobu. U kontinentalnom području Hrvatske od proljeća do jeseni može se naći mnogo zanimljivih vrsta, a osim članova gljivarskih društava, i brojni ‘laici’ često posežu za ovim šumskim blagom, među kojima su mnogima omiljeni vrganji.

Kakva su pravila?
No, tek rijetki znaju da je branje gljiva u Hrvatskoj zakonski uređeno i da se ne možete baš otići u šumu i nabrati gljiva koliko vas volja. Dakle, jednostavno rečeno, za vlastite je potrebe dopušteno sakupiti tek tri kilograma. A ono što neke posebno revoltira, je što je za branje gljiva potrebna i dozvola.

Kakva su točno pravila, pitali smo Hrvatske šume, iz kojih su nam odgovorili da se dozvola za sakupljanje svih nedrvnih šumskih proizvoda (osim tartufa) ne naplaćuje. Nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično).

307 dozvola
Tako je u prvoj polovici ove godine na području Krapinsko – zagorske županije bilo izdano 307 dozvola za branje nedrvnih šumskih proizvoda, u najvećoj mjeri dozvole se odnose  na vrganje i ostale gljive, pitomi kesten, medvjeđi luk itd.

- Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe, kao i proteklih godina, dovoljno je pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.  Svim sakupljačima nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe omogućena je samostalna izrada dozvole putem naše web aplikacije koja je objavljena na portalu Hrvatskih šuma. Dozvola se izrađuje za tekuću godinu i važi do 31.12. iste godine. Izrađuje se tako da se odabere uprava šuma podružnica na čijem se području sakupljaju biljke i gljive, a zatim se odabiru zakonom dostupne biljke za sakupljanje. Zakonom dostupne biljke su one koje nisu strogo zaštićene vrste čiji je popis definiran pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Izrada dozvole potpuno je besplatna, osim za tartufe koja se naplaćuje – ističu iz Hrvatskih šuma. 

Osobne potrebe

Također, za svaku podružnicu potrebno je napraviti novu dozvolu, dok se lista proizvoda koji se nalaze na dozvoli može nadopunjavati. Po završetku izrade, sustav generira dozvolu u obliku PDF-a koju automatski isporučuje korisniku na registrirani mail. U slučaju da se berači ne služe računalom i ne mogu ishoditi digitalnu dozvolu, još uvijek svoj zahtjev mogu uputiti dolaskom u šumariju ili podružnicu ili isti poslati putem pošte i dozvolu će dobiti na kućnu adresu. Naravno, i dalje besplatno.

- Dozvola za osobne potrebe isključivo se odnosi na osobne potrebe, dakle zabranjena je prodaja ili prerada pa onda opet prodaja takvih proizvoda. Dozvola koju izdaju HŠ d.o.o. odnosi se isključivo na šume i šumsko zemljište u vlasništvu RH kojim gospodare Hrvatske šume. Za sakupljanje plodova na privatnim zemljištima treba zatražiti dozvolu vlasnika – ističu u Hrvatskim šumama te dodaju da se dnevno za osobne potrebe može sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, do 0,1 kg lišaja, do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova biljaka, do ukupno 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima biljaka, do ukupno 1 kg listova biljaka, do ukupno 1 kg cvjetova biljaka, do ukupno 0,5 kg sjemena biljaka, do ukupno 10 kg plodova biljaka, do ukupno 0,5 kg pupova biljaka, 1 busen mahovine, do ukupno 2 kg češera, do ukupno 5 kg crnogoričnih grana, do ukupno 5 kg grana za obruče i košare, do ukupno 5 kg humusa, do ukupno 5 kg treseta, do ukupno 10 ml smole, do ukupno 5 kg šušnja i listinca.

- Strogo zaštićene  uopće se ne smiju brati. S obzirom da je dozvola nenaplatna (osim za tartufe),  članovi gljivarskih društava nemaju posebne pogodnosti – dodaju. 

Nije bilo postupanja inspekcije

Predviđene kazne za skupljanje zavičajnih divljih vrsta kao što su vrganji ili kesteni iznose od 3.320 do 26.560 eura za pravnu osobu, od 930 do 3.984 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 1.328 do 5.312 eura za fizičku osobu obrtnika. Zanimalo nas je i je li bilo kazni za prekršaje ta branje i transport nedrvnih šumskih proizvoda.

- Sukladno članku 38. stavku 6. Zakona o šumama u šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade, uvjete za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog zemljišta utvrđuje općim aktom javni šumoposjednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a Ustanova i Pravna osoba utvrđuju za šume kojima gospodare. Istim člankom u stavku 5. je propisano da privatni šumoposjednik može dopustiti u svojoj šumi pašarenje, brst i žirenje te sakupljati i iznositi iz šume nedrvne šumske proizvode u skladu s programom gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika i posebnim propisima. Zakonom o šumama je propisano da su javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red. Zakonom o šumama su predviđene kazne za transport bez teretnog lista (popratnice) nedrvnih šumskih proizvoda koji se koriste u komercijalne svrhe. Budući šumarska inspekcija nije ovlaštena kontrolirati transport na prometnicama u navedenim slučajevima postupa kao ovlašteni tužitelj po obavijesti o počinjenom prekršaju MUP-a ili Carinske uprave. Tijekom ove i prošle godine za prekršaje za transport nedrvnih šumskih proizvoda bez teretnog lista (popratnice) šumarska inspekcija Državnog inspektorata nije postupala – saznajemo u Državnom inspektoratu.