Izbjegnite kazne: Znate li koliko visibaba smijete ubrati?

S proljećem, gotovo da ne postoji osoba koja u šetnji prirodom ne osjeti poriv da ubere barem maleni buketić ovih vjesnika proljeća za ukras u vazi. No, iako se čini da ih ima u izobilju, branje proljetnica strogo je regulirano i može dovesti do ozbiljnih novčanih kazni, piše Večernji.

Problem je u tome što su proljetnice trajnice, višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake godine odumire, a u proljeće izrasta novi. Sakupljanjem cijelih biljaka, pogotovo ako se iščupaju s lukovicom, one se trajno uklanjaju sa staništa, čime se značajno ugrožavaju njihove prirodne populacije. Osim toga, one su ključan, prvi izvor hrane za pčele i druge važne oprašivače koji se bude nakon zime. Njihova ljepota najpotpunija je upravo u prirodi, gdje će ih i sljedeće godine moći promatrati novi naraštaji, dok u vazi uvenu za manje od jednog dana. Zbog svega toga, država je Zakonom o zaštiti prirode uvela stroga pravila koja mnogi još uvijek ne poznaju.

Zakon razlikuje dvije glavne kategorije proljetnica. U prvu spadaju strogo zaštićene vrste koje je apsolutno zabranjeno brati, sakupljati, uništavati ili prodavati. Na tom popisu nalaze se, između ostalih, prekrasna kockavica (Fritillaria meleagris) i velecvjetni kukurijek (Helleborus niger), ali i velebitska degenija, runolist i biokovsko zvonce. Njihovo branje dopušteno je isključivo u svrhe znanstvenog istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Svako drugo sakupljanje smatra se teškim prekršajem.

Druga kategorija obuhvaća takozvane zavičajne divlje vrste, u koje spadaju i najpoznatije proljetnice poput visibabe, mirisne ljubice, pasjeg zuba, drijemovca ili zvončića, šafrana, jaglaca i šumarica. Iako se njihovi buketići često mogu vidjeti na tržnicama, to ne znači da ih svatko smije slobodno brati u komercijalne svrhe. Za prodaju ili preradu obavezno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva. Građanima je, međutim, dopušteno njihovo branje za osobne potrebe, ali u strogo ograničenim količinama. Prema pravilniku, dnevno je dozvoljeno ubrati najviše do pet stručaka (što se definira kao obuhvat palca i kažiprsta), do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima ili do pet komada podzemnih dijelova poput lukovica.

Da se zakon ne bi sveo samo na mrtvo slovo na papiru, brine se inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata, koja s dolaskom proljeća provodi pojačane nadzore diljem Hrvatske. U fokusu su im najčešće tržnice, gdje se nerijetko prodaju buketići bez potrebnih dozvola. Svake godine obavi se više od stotinu takvih nadzora. Primjerice, tijekom prošle godine provedeno je 136 nadzora i pokrenuto šest prekršajnih postupaka, najčešće zbog prodaje visibaba, gljiva te strogo zaštićenog kukurijeka. Kazne za prekršitelje su iznimno visoke i nimalo bezazlene. Za fizičke osobe koje beru zaštićene vrste u svrhu prodaje kazne se kreću od 929 do gotovo 4000 eura, dok se za pravne osobe mogu popeti na vrtoglavih 26.500 eura.

Osim ekološke važnosti, proljetnice kriju i brojne zanimljivosti. Visibaba, primjerice, vlastitom energijom proizvodi toplinu od osam do deset stupnjeva, što joj omogućuje da otopi snijeg oko sebe i prva nikne. Iako je otrovna, u farmaciji se koristi za proizvodnju lijekova. S druge strane, mirisna ljubica je jestiva i ljekovita. Njezini mladi listovi bogati su vitaminom C i mogu se pripremati poput špinata, dok se cvjetovi koriste kao ukras na kolačima ili dodatak salatama. Umjesto da ih berete i tako riskirate visoke kazne te nanosite štetu prirodi, stručnjaci preporučuju da u ljepoti proljetnica uživate na drugačiji način. Fotografirajte ih i sačuvajte trajnu uspomenu. Svoje fotografije možete čak i iskoristiti za doprinos znanosti sudjelovanjem u akciji Ministarstva zaštite okoliša "Jeste li ih vidjeli?". Putem aplikacije iNaturalist svatko može poslati fotografiju uočene proljetnice, a ti podaci pomažu stručnjacima u praćenju rasprostranjenosti vrsta, što je u doba klimatskih promjena iznimno važno za njihovo očuvanje, piše Večernji.