[MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM 365?] 'Turistima možemo ponuditi izrazito puno - zdravstveni, kulturni, sportski, ruralni i urbani turizam'

Političari, turistički djelatnici i svi uključeni u turizam već godinama govore kako je potrebno produljiti turističku sezonu. Iskustva i turistički rezultati susjednih zemalja pokazuju da je turizam 365 dana u godini nešto čemu trebamo težiti. No, je li to doista moguće i u Hrvatskoj ili se radi o snovima u koje želimo vjerovati? Upravo je to bila tema treće međunarodne konferencije Može li hrvatski turizam 365 koja je održana danas u zagrebačkom Sheratonu, čiji je cilj bilo odgovaranje na pitanja zašto u Hrvatskoj turizam ne funkcionira tijekom svih 12 mjeseci, zašto ne razvijamo ponudu tijekom cijele godine, zašto prihvaćamo takvu situaciju i što možemo učiniti da se ona promijeni, tko može biti inicijator promjena i kako ih ostvariti, kako ostvariti uspješnu i atraktivnu cjelogodišnju sezonu i jesmo li spremni za to.

Ovogodišnja tema bila je 'Kreativa i nove tehnologije', a među panelistima bili su ugledni svjetski stručnjaci – James Chappell,  globalni poslovni direktor tvrtke Horwath HTL, jednog od najvećih svjetskih brendova za savjetovanje u turizmu i ugostiteljstvu iz Londona, Caroline Couret, osnivačica i direktorica Creative Tourism Network® organizacije za kreativni turizam iz Barcelone, Chelo Escabias, osnivačica i direktorica North Incoming Service, prve incoming turističke agencije u Baskiji, koja je sudjelovala u razvoju promocije Bilbaa i mnogi drugi.

Konferenciju su otvorili Gari Cappelli, ministar turizma, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

- Smataram da je cjelogodišnji turizam bitan za daljni razvoj našeg turizma. Prema svojem cjelogodišnjem iskustvu u kontinentalnom turizmu, vjerujem da je moguće pomaknuti granice domaćeg turizma. Kad govorimo o turizmu 365 jasno je da nitko ne očekuje da hrvatski turizam funkcionira baš 365 dana. Cilj je produžiti sezonu na obali tamo gdje za to postoje mogućnosti, preduvjeti i želja te potaknuti razvoj novih destinacija kao i jačati postojeće - istaknula je Ivana Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose d.o.o. u ime organizatora ove konferencije, a naglasila je da je Hrvatska snažna turistička zemlja te da smo izrazito uspješni u onome što nudimo.

- Primarni cilj mora nam biti aktivan rad s velikim brojem turista koji dolaze svake godine u Hrvatsku. To podrazumijeva podizanje kvalitete proizvoda i usluga za te goste te razvoj novih destinacija, kako bi ti turisti ponovno došli i kako bi ostali duže i ostali češće i u konačnici potrošili više. Sezonu ćemo produljiti proizvodima koji su drugačiji od onih koji su atraktivni tijekom ljeta. Današnji turisti putuju tijekom cijele godine i to ne samo zbog odmora. Hrvatska može ponuditi izrazito puno - zdravstveni turizam, kulturni, sportski, ruralni i urbani. Društvena baština nam je izrazito bogata. Tu je kreiranje brojnih proizvoda baziranim na kreativnosti koji ne uključuju samo morski odmor i dodatne sadržaje i koji su autentični i temeljeni na novim iskustvima. Važnim smatram povezivanje obale sa zaleđem, odnosno morskih destinacija s kontinentalnom ponudom koju ćemo ciljno razvijati i uključivati u još bogatije proizvode. Modernizacija poslovanja, korištenje novih tehnologija i komunicanje na tržištu ponude 365 je neizbježna. Na kraju je bitno zajedništvo na svim razinama i na svim aspektima, formiranju vizije, postavljanju ciljeva i u samoj realizaciji i za to smo odgovorni svi mi koji smo uključeni u turistički proces. Turizam je grana na koju utječu svi - odluke Vlade u svim ministarstvima, velikim korporacijama, lokalna samouprava, lokalno stanovništvo, razina poduzetnosti i investicijske snage na terenu - dodala je Kolar.

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice rekao je da je Hrvatska zaista uspješna turistička zemlja. - Koliko god bilo kritika na 'srpanjsku' rupu i ostale izazove s kojima se turistička  industrija u Hrvatskoj susreće, ipak možemo reći da s obzirom na turističke rezultate koje postižemo tijekom cijele turističke godine jesmo uspješna turistička zemlja. Uvijek možemo jače, više i bolje i kvalitetnije, ali smo upravo zato ovdje da razmjenjujemo iskustva  i na temelju zajedničkih zaključaka u budućnosti ostvarujemo kvalitetne turističke rezultate. Hrvatska glavninu turističkog prometa ostvaruje tijekom četiri ljetna mjeseca, ali veseli konstatacija da i ove turističke godine bilježimo porast fizičkih turističkih pokazatelja, najviše u segmentu pred i postsezone. Veseli činjenica da smo u predsezoni ostvarili veći turistički promet u odnosu na prošlu godinu, a to je rezultat promišljenog rada svih turističkih djelatnika, cijele turističke industrije na čelu s Ministarstvom turizma, Hrvatskom turističkom zajednicom i sa cijelim sustavom turističkih zajednica gdje u prvi plan stavljamo sve segmente turističke ponude koji nisu obavezni u ljetnim mjesecima - istaknuo je Staničić.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam istaknuo je da je unatoč snažnom rastu konkurentskih tržišta na Mediteranu i unatoč suzdržanim prognozama za ovu godinu, Hrvatska  i ove godine u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza zabilježila rast svih turističkih pokazatelja. - U smještaju i ugostiteljstvu i agencijskim uslugama, fiskalizirano je 1.600.000.000 kuna više u odnosu na isto razdoblju protekle godine - rekao je Kovačević dodavši da u bilo kakvim prognozama za buduće razdoblje treba uzeti u obzir naznake globalne krize i stagnaciju gospodarskog rasta u najznačanijim tržištima, odnosno u Italiji, Austriji, Njemačke. - Sve to upućuje na zaključak da je vrijeme dvoznamenkastog rasta iza nas, ulazimo u razdoblje žestoke konkurencije u kojoj ćemo se morati boriti za svakog gosta. Trebamo biti svjesni da taj gost nije više tradicionalni turist, motiviran suncem i morem na kojeg smo navikli. Taj gost je onaj koji bukira smještaj u zadnji čas, dinamični su, ne zadržavaju se dugo na destinaciji, putuju tijekom cijele godine i potrazi su za autentičnim doživljajem gdje boraveći na određenoj  destinaciji i kroz eno i gasto ponudu uz specifične oblike turizma - pustolovnog, kulturnog, sportskog, ribolovnog želi upoznati mentalitet, način života i tradiciju stanovništva koje živi na određenoj destinaciji - istaknuo je Kovačević.

Gari Cappelli, ministar turizma istaknuo je kako se u cjelogodišnjem turizmu vidi očit napredak.

 - Dogodio se iskorak, kvalitetnim i dobrim pristupom turističkih djelatnika, koji pronalaze modele da produže turističku sezonu i pretoče ju u turističku godinu. Zajedničkom konstruktivnom dijalogu i razmjeni iskustava doprinose i konferencije poput ove  - istaknuo je Cappelli. Dodao je da je jasno da će  Hrvatska uvijek biti prepoznatljiva kao ljetno odredište kao što je kod zemalja u okruženju, ali radeći na programu 365 kroz Ministarstvo turizma i Hrvatsku turističku zajednicu vidljivi su prvi rezultati. - Imamo 25 milijuna eura više prihoda u prva tri mjeseca nego prošle godine i to je oko 5,4 posto prihoda više. Samim time možemo reći da smo u prva tri mjeseca ove godine napraviti veliki iskorak u odnosu na godinu prije - naglasio je Cappelli.

- Hrvatska je zemlja s nevjerojatnim potencijalom i sjajnim pojedincima koji mogu usmjeriti svoj potencijal u održiv izvor prihoda i koristi za sve. Veseli me biti na konferenciji Može li hrvatski turizam 365? kao dio okidača za otključavanje tog potencijala. Otvorimo se prema stvaranju promjene. Odrastajući u Portugalu i živeći u Londonu, bila sam svjedok utjecaja turizma na gospodarstvo jedne zemlje i kako se to tijekom godina strateškim djelovanjem može promijeniti. Također sam vidjela kako se percepcija te iste zemlje mijenja u očima turista. Znam da je promjena moguća i znam kako je možemo započeti. Hrvatska je svijetla zvijezda koja čeka zasjati u svom punom sjaju - izjavila je  Cristiana Santos iz Creating Success®.

- Kreativni turizam govori o ljudskim vrijednostima, autentičnosti i kreativnosti - dodala je Caroline Couret iz Creative Tourism Network®.

- Nikada nije bilo više informacija koje moramo procesuirati od jednom, više kontakata uspostaviti i više odluka donijeti nego danas. S druge strane, vremena za to nikada nije bilo manje. Jedini način da se uhvatimo u koštac s problemom je da se oslonimo na neki oblik umjetne inteligencije - dodao je Marko Lukičić iz Jadranka Grupe i Acquainta.

Bruno Walter iz ITB Advisoryja naglasio je sljedeće: „Danas svi govore o overturizmu kao rezultatu toga što se sav turizam odvija u samo nekoliko mjeseci u godini i to samo na „nekim“ mjestima. Naš je izazov pronaći skrivena blaga i prvake u Hrvatskoj i spojiti ih doživljajima i individualizmom koji današnji putnici traže. Tako ćemo moći stvoriti turizam 365 dana u godini. To nije uvijek lako, ali na kraju puta bit će nagrađeno“.

 - Kada govorimo o cjelogodišnjem turizmu, glavni izazovi i problemi s kojima se turističke zemlje i destinacije susreću su ulaganja i očekivanja. Ako želite imati ponudu za cjelogodišnji turizam, u destinaciji je potrebno imati infrastrukturu koja će se nositi s tim: zrakoplovne linije, smještaj, atrakcije koje djeluju cijele godine, stalnu promociju, procese i bavljenje s gostima. To sve treba financirati i dolazi s elementom rizika. Potrebna je određena količina vjere i odlučnost za krenuti tim smjerom -  zaključio je James Chappell iz Horwath HTL London.

Prva konferencija o cjelogodišnjem turizmu iza sebe ima već dva izdanja – 2017. i 2018. godine. Projekt je oba puta predstavio iskustva i razmišljanja tridesetak eminentnih stručnjaka domaćeg i regionalnog turizma, izazvao veliku pozornost javnosti i medija te okupio više od tristo sudionika. Posjetitelji konferencije ovaj događaj opisuju kao izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ideja i praksi s kolegama i stručnjacima iz struke, a organizatorica sve poziva na novo izdanje iduće godine.

Među okupljenima na konferenciji su, uz krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, bili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld, poznata investitorica Jiang Yu te više veleposlanika zemalja Europske unije.

Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo turizma RH i Hrvatska gospodarska komora.