Najbolja jutarnja navika za snižavanje šećera u krvi, prema dijetetičarima
Održavanje razine šećera u krvi pod kontrolom, posebno za osobe s dijabetesom, često se čini kao neprekidan zadatak. No, zamislite da samo desetominutna šetnja nakon doručka može značajno pridonijeti snižavanju glukoze i to prije nego što dan uistinu krene.
Fizička aktivnost odmah nakon obroka pokazala se toliko djelotvornom da Američki koledž sportske medicine preporučuje osobama s dijabetesom tipa 2 da svoje vježbanje planiraju poslije, a ne prije jela. Stručnjaci za dijabetes potvrđuju da je i samo deset minuta dovoljno za postizanje značajnih rezultata, pod uvjetom da se aktivnost započne odmah nakon obroka, kako navodi EatingWell.
Nakon svakog obroka, razina šećera u krvi prirodno raste. Rebecca Jaspan, registrirana dijetetičarka i certificirana edukatorica za dijabetes, objašnjava da "kratka šetnja nakon doručka pomaže ublažiti nagle skokove šećera jer se glukoza odmah koristi za energiju, umjesto da se zadržava u krvotoku". Aktivni mišići zahtijevaju glukozu te je brzo troše, što rezultira manjim porastom šećera u krvi.
Ključna je pravovremenost. Jedno istraživanje je pokazalo da desetominutna šetnja odmah nakon konzumacije ugljikohidrata dovodi do manjih skokova glukoze i niže prosječne razine šećera u usporedbi s čekanjem pola sata i trostruko duljim hodanjem.
Amy Kimberlain, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku, ističe: "Kod osoba s dijabetesom tijelo ili ne reagira adekvatno na inzulin ili ga ne proizvodi u dovoljnoj mjeri." Dodaje kako "kada osobe s dijabetesom redovito vježbaju, njihove stanice postaju osjetljivije na inzulin".
Kako bi šetnja nakon doručka poboljšala osjetljivost na inzulin, ona mora postati svakodnevna navika. "Osjetljivost na inzulin poboljšava se postupno", kaže Lauren Plunkett, registrirana dijetetičarka. Iako vježbanje može poboljšati osjetljivost na inzulin do 24 sata, učinci nakon toga slabe. Plunkett objašnjava: "Što se češće bavimo aerobnom aktivnošću, makar i kratkotrajno, veća je vjerojatnost da ćemo primijetiti poboljšanje osjetljivosti na inzulin."
Svakodnevna šetnja nakon doručka može pridonijeti regulaciji glukoze i na posredan način. Kimberlain navodi: "Nedavna istraživanja pokazuju da kod osoba s dijabetesom vježbanje pomaže u regulaciji razine šećera u krvi utječući na crijevnu mikrobiotu."
Jedan od mehanizama je sposobnost korisnih crijevnih bakterija da proizvode protuupalne tvari, poznate kao kratkolančane masne kiseline. Ovi spojevi poboljšavaju energetski metabolizam, što rezultira učinkovitijim korištenjem glukoze i boljom osjetljivošću na inzulin.
Lako je pretpostaviti da je visok šećer u krvi isključivo povezan s prehranom, no Američko udruženje za dijabetes naglašava da i stres može povisiti njegove vrijednosti. Rebecca Jaspan objašnjava: "Stres povećava razinu hormona stresa, kortizola i adrenalina, te priprema tijelo za 'borbu ili bijeg'." Kao odgovor na to, tijelo šalje signal jetri da oslobodi pohranjenu glukozu u krvotok kako bi osiguralo energiju, iako ona u tom trenutku zapravo nije potrebna.
Dobra vijest je da jutarnja šetnja može biti od pomoći. "Hodanje umjerenim tempom pomaže smanjiti razinu hormona stresa, osobito kortizola", kaže Jaspan. Osim što ćete doprinijeti snižavanju šećera u krvi, dan ćete započeti mirnije i opuštenije.
