Mnogi vozači za to ne znaju, a budu li kažnjeni moglo bi im koristiti
Novčane kazne za prometne prekršaje nerijetko dosežu iznose koji ozbiljno opterećuju kućni budžet, no njihova svrha nije kažnjavanje radi kažnjavanja, već odvraćanje od opasnog ponašanja u prometu, piše Večernji list.
Prema pisanju Revije HAK, za razliku od nekadašnjih razmišljanja o „odležavanju“ kazne, danas je fokus sustava na naplati, a ne na zamjeni novčane kazne zatvorom.
Upravo zato zakon predviđa rješenja koja mogu olakšati teret plaćanja. Jedna od manje poznatih mogućnosti jest obročna otplata kazne, koja je u potpunosti legalna i propisana Prekršajni zakon.
Sud u presudi određuje rok za plaćanje, koji ne može biti kraći od osam dana ni dulji od tri mjeseca. Ipak, u opravdanim slučajevima – ovisno o visini kazne i financijskim prilikama okrivljenika – moguće je odobriti plaćanje na rate, i to najčešće do šest mjeseci.
Ključno je da okrivljenik tu mogućnost aktivno zatraži i pritom obrazloži svoju situaciju. U praksi to znači navesti prihode, troškove, eventualne obveze uzdržavanja te druge okolnosti koje ukazuju na financijske poteškoće, uz po mogućnosti i priložene dokaze.
Takvi zahtjevi nisu samo formalnost. Sudovi ih u određenim slučajevima i prihvaćaju. Primjerice, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u jednoj je presudi omogućio okrivljeniku otplatu kazne u šest mjesečnih rata, uzimajući u obzir njegove financijske i zdravstvene okolnosti.
Pritom je važno naglasiti da se i kod obročne otplate zadržava pogodnost prema kojoj se uplatom dvije trećine kazne ona smatra podmirenom u cijelosti.
