Novčane kazne za prometne prekršaje nerijetko dosežu iznose koji ozbiljno opterećuju kućni budžet, no njihova svrha nije kažnjavanje radi kažnjavanja, već odvraćanje od opasnog ponašanja u prometu, piše Večernji list.

Prema pisanju Revije HAK, za razliku od nekadašnjih razmišljanja o „odležavanju“ kazne, danas je fokus sustava na naplati, a ne na zamjeni novčane kazne zatvorom.

Upravo zato zakon predviđa rješenja koja mogu olakšati teret plaćanja. Jedna od manje poznatih mogućnosti jest obročna otplata kazne, koja je u potpunosti legalna i propisana Prekršajni zakon.

Sud u presudi određuje rok za plaćanje, koji ne može biti kraći od osam dana ni dulji od tri mjeseca. Ipak, u opravdanim slučajevima – ovisno o visini kazne i financijskim prilikama okrivljenika – moguće je odobriti plaćanje na rate, i to najčešće do šest mjeseci.

Ključno je da okrivljenik tu mogućnost aktivno zatraži i pritom obrazloži svoju situaciju. U praksi to znači navesti prihode, troškove, eventualne obveze uzdržavanja te druge okolnosti koje ukazuju na financijske poteškoće, uz po mogućnosti i priložene dokaze.

Takvi zahtjevi nisu samo formalnost. Sudovi ih u određenim slučajevima i prihvaćaju. Primjerice, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u jednoj je presudi omogućio okrivljeniku otplatu kazne u šest mjesečnih rata, uzimajući u obzir njegove financijske i zdravstvene okolnosti.

Pritom je važno naglasiti da se i kod obročne otplate zadržava pogodnost prema kojoj se uplatom dvije trećine kazne ona smatra podmirenom u cijelosti.