Znamo li uopće što jedemo?
Svi oni koji imaju barem mali komadić vrta znaju koliko je zadovoljstvo ubrati domaću zelenu salatu, iskopati svoj krumpir ili skuhati mrkvu iz svog vrta. Ukusnije je, sigurni ste u podrijetlo onoga što jedete, a što je najvažnije - zdravije je!
Svjedoci smo suše koja je samo jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Klima je nepovratno promijenjena, a ljudski je faktor jedan od glavnih činitelja promjene. Čak i oni koji se, baš kao i ja, ne razumiju previše u klimatske i meteorološke procese uočili su da je zagađenje preveliko te da smo polako počeli plaćati danak za neodgovorno ponašanje.
Suša je u Hrvatskoj uništila brojne nasade voća, povrća, žitarica... Vlasnici vrtova, njiva, voćnjaka u koje je kroz godinu ulagan trud i novac, sada zbrajaju štete. Evo, baš u ovo ljetno vrijeme vrt obiluje zdravim, ukusnim i na prirodan način uzgojenim povrćem. Sezona je krastavaca, paradajza, paprike, krumpira...
Ako ste ikad, a sigurno jeste, u dućanu kupili paradajz i taj okus usporedili s okusom paradajza iz svog vrta, uočili ste nemjerljivu razliku. Zašto je to tako, svima je jasno. Onaj paradajz iz našeg vrta prirodan je, nije tretiran kemikalijama ni hormonima. Ono što je najvažnije, zdrav je! Onaj kojeg kupimo, a možemo ga kupiti i u zimskim mjesecima kada paradajz prirodno ne dozrijeva, pun je svakojakih supstanci i otrova o čijoj šteti za naš organizam rijetko razmišljamo, a možda bismo trebali.
Primjerice, kada kupujete uvozni limun, naranče ili neke druge agrume, na pakiranju vam redovito piše da se kora ne smije konzumirati jer je otrovna. Koliko god tu koru prali i ispirali, ne pomaže otkloniti otrove s nje, a vjerujem da smo svi barem jednom tu otrovnu koricu naribali u neki kolač ni ne razmišljajući o štetnim posljedicama. Hrvatska veliku većinu hrane uvozi, a naši poljoprivredni proizvođači jedva preživljavaju od svog rada.
Čini se nevjerojatno, ali je tako. Uvozimo namirnice sumnjive kvalitete, nerijetko one nekontroliranog podrijetla dok naše njive, naša polja i obradive površine zjape prazne. I oni koji imaju neke ideje što i kako proizvoditi boje se neuspjeha i konkurencije jeftinije, nekvalitetne robe.
'Prošvrljajte' po policama dućana i pokušajte naći domaći, hrvatski češnjak. Nemoguća misija. Trgovine je preplavio kineski češnjak koji nema ni okusa ni mirisa, a domaći možete naći u vrtovima upornih bakica koje čuvaju sjeme i svake godine marljivo siju tu zdravu biljku.
Svi oni koji imaju barem mali komadić vrta znaju koliko je zadovoljstvo ubrati domaću zelenu salatu, iskopati svoj krumpir ili skuhati mrkvu iz svog vrta. Ukusnije je, sigurni ste u podrijetlo onoga što jedete, a što je najvažnije - zdravije je!
Prethodna kolumna
Mještanin o tragediji u Svetom Križu Začretju: 'To mora biti bolest mozga'
FOTO: Detalji strave u Zagorju: Poginuli otac i dvoje djece
Tragedija u Zagorju: Tri osobe smrtno stradale u požaru
Završila još jedna akcija darivanja krvi. Evo rezultata
Potresena susjeda nakon stravične tragedije u Zagorju: 'Prodrhtala sam, to nije normalno'
[FOTO] Zagorec Ivan Benko Tomosom starim 45 godina osvojio legendarni Stelvio: 'Rekli su mi da sam lud'
Kako je došlo do tragedije u Svetom Križu Začretju? Otac na Facebooku objavio uznemirujuću poruku
Općina Sveti Križ Začretje proglasit će Dan žalosti: 'Ovo je tragedija koja nas je shrvala sve zajedno'
Gorivo naglo poskupljuje, Grozdanić: 'Pratim reakcije građana i vidim da bi se vozili i kada bi cijene bile više'
Gužvovito na prilazima Zagrebu, na A1 se vozi u kolonama: 'Već 13 sati smo na putu, sramota'
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
Što učiniti ako pronađete ptića?
