Za dušu, za spomenek: PRIČA Z ČEHARAJA O COPRNICAMA
Dobre se znalje da coprnice po noči na potoku preju hadre. Če doj ide kre njih znale su ga zajahati i na njemu cielu noč jahati radi toga kaj jih je našel h njihovem pajdašuvanju. Tie put je pajdaš mojuga suseda, gda se preslačil za iti h tepenje, pozabil zeti kosturicu z križekem. Gda se oko pol noči vračal od puce na potoku je videl kak coprnice pereju hadre. .
Gda se onak h večerku malje prešpancieram po selu, h ovem zimskem cajtu, kaj česa lučem. One kaj lučem me i malje žalosti. Negda znam brojiti rafunge z tere se fejst kadi. Sake ljete jih je se menje i menje. Ljudi su z hiže hitilji šporete na drve jer njim same smradiju. Nu ž njim su hitilji i familjiju, pajdaše i pripoviedanje stariejših mlajšem. Tak mlajši nemaju priljiku posluhnuti kaj su stariejši čez svoje življenje sprešlji.
Unda pak mlajši nemreju popravljati grieške stariejše i nemreju ž njih povljieči nekakef navuk.Z naše „mrzle“ hiži, tuj i tam z rafunga ide slabi dimek. Kuljike god je h fiže ljudi tuljike obloke blješči h svetlu. Te je sakomu jasne da se saki hižni na svoj način zabavlja, največ z modernu mašinku.
Mudrim se hu sebe, gda se zmisljim, kak su negda naše malje hižice bile h kmice. Svetlje se blješčalje same z jednuga obloka. A iza toga obloka bila je familjija na kupu. Hu ove zimske cajte po hiža su babe čiehale perije ilji su delale kakef drugi posel. Gda nie bila čehatva unda su jedna k druge išle pak su šrtikale, mierkale, triebile bažulj i pri tomu se spominale o kaj česamu. Nie bilje rietke da su prihajalji za njimi i muži pak su unda spomenki bilji sakojački.
Mi deca napinjalji sme vuhe kaj bi čulji kaj se pripoviedaju. Negda su pripoviedanja bila takva kaj sme bilji strahu iti sami spat. Bile su te pripoviedanje o duhe i coprnica. O nje je največ poviedal jeden sused teri je navike hodil za babu jer ga je bilje same doma starh. Malje su i babe z njega delale bedaka, gda je došel i rieval se z babami, h ionak malje kuhnjice. Navieke je unda povedal priču od tere se nam dece krf ledila ž žila i nebi nas dobil van same da nas z biščalje tiraš. Tak je jemput povedal priču teru je njemu povedal njegef pajdaš, teramu se te dogodilje gda je išel od puce.
Negda, gda su dečki išlji k pajdašem ilji k pucam h druge selje, a još k tomu prek potoka, sobu su neslji navieke nekaj svetuga. Te je mogla biti kakva sveta sljičica ilji krunica ilji pak nekaj druge. Tie njegef pajdaš imel je kosturicu na tere je bil zdubljeni križ. Tak nekaj svetuga trebalje ga je čuvati od coprnic.
Dobre se znalje da coprnice po noči na potoku preju hadre. Če doj ide kre njih znale su ga zajahati i na njemu cielu noč jahati radi toga kaj jih je našel h njihovem pajdašuvanju. Tie put je pajdaš mojuga suseda, gda se preslačil za iti h tepenje, pozabil zeti kosturicu z križekem. Gda se oko pol noči vračal od puce na potoku je videl kak coprnice pereju hadre.
Pozabil je da sobu nema kosturice pak jih je počel špotati, misljil je da mu nemreju nič. Dobre jih je poznal i ž njimi se počel svaditi, misleči da ga križek na kosturici čuva od njihove zloče. Najemput je jedna skočila na njega i zajahala ga. Počela ga gristi po vuha i glave, kiečkati i poganjati. On sam si je misljil da ga je najemput pretvorila h konja. Gda ga je zajahala i počela ga goniti, on je ž nju biejžal h galop po husta, polja i po pute po tere nigdar prie nie bil.
Jahala ga je vudirala kak da goni konje. Trajale je te jeden dugi cajt, bar se tak njemu činilje. Najemput je osietil kak da mu več nie bila na pleča. Ogledal se i zbilja, njoj ni traga ni glasa. Sel si je huste na pienj i malje si otpočinul. Gda je došel k sebe videl je pred sobu pute, alji nie znal po terem bi krenul kaj bi došel k domu.
Senek se na jednuga hputi, duge hodil, alji je najzaj došel na iste meste od kud je krenul. Bil je načistem da su mu coprnice zmiešale pute i da ne prie dana mogel najti pravi put. Sel si je na pienj i čakal da se počne daniti. Nie mu bilje jasne kak su ga mogle coprnice zaskočiti. Gda se priel za žep videl je da hu njem nema kosturice z križekem. Mam mu je bilje se jasne. Mirne, alji zmučen od toga kaj je na njemu jahala coprnica dočakal je jutre. Ščem se počelje daniti krenul je k bregu i videl da je par brege dalje od doma. Krenul je prema svojemu selu.
Gruntal je o tomu kaj mu se dogajalje po noči. Dobre je poznal coprnicu, babu z svojuga sela. Bil je sigurne tera je te bila. Grozil se njoj hu sebe da bu cielomu selu povedal kak je ona coprnica. I gda je išel prema domu ziestal se baš ž nju. Išla je na zdenec po vodu. Nič nie rekla, same ga je hude pogledala. Od njenjuga lukanja mu se zmrzle srce. Dobre je znal da ju ne prepovedal. Bil je strahu kaj mu i dalje nej nekaj poškodila.
Prethodna kolumna
Stižu im darovi s neba: Ova 3 horoskopska znaka do kraja ljeta očekuju bolji dani, novac i veliko olakšanje
Biljka koju su naše bake sadile uz ogradu opet je veliki hit. Sada je žele vrtlari diljem svijeta
Eksplozija u kući, žena hitno prevezena u bolnicu
Požar u Zagorju: Gori obiteljska kuća, na terenu policija i vatrogasci
Prognostičar objavio kad sve možemo očekivati grmljavinske pljuskove u Zagorju
Užas u Pavlovcu: Pet pasa izgrizlo muškarca, vlasnica dobila kaznu
Nakon 8 godina borbe stiže nagrada: ova 4 horoskopska znaka ulaze u najljepše razdoblje života, sreća im napokon kuca na vrata
Evo gdje sutra u Zagorju od jutra neće biti struje
Jembrih: ''Nastavljamo graditi Lobor za buduće generacije''
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
Što učiniti ako pronađete ptića?
Započelo uređenje ulaza na Novom groblju u Tuhlju
Upravitelj Gospodarenje stanovima d.o.o. nastavlja ulaganja u energetsku obnovu – dovršena obnova zgrade u Zlataru, Matije Gupca 1
Gospodarenje stanovima d.o.o. uspješno privelo kraju još jedan projekt energetske obnove u Zlataru
