Ima li prosječni Hrvat kakvog drugog posla u životu osim razmišljanja o Milanovićevoj vladi? Ako je suditi po hrvatskim novinama nema. „zašto je Milanović pogriješio“ „što je bolesno u Milanovićevoj vladi“ „kako nas je razočarao Zoran Milanović“ „gdje je Zoran Milanović“ 100 dana Milanovićeve vlasti“ itd.itd.

Ne znam, ja jesam politički novinar,ali ne mogu odgonetnuti što ti se mora dogoditi  u glavi da ti sreća ovisi samo o Milanoviću? Uopće imaš li neki svoj život koji mimo Banskih dvora, Mirele Holy i Slavka Linića. Imaš li ženu, djecu, psa il svekrvu, ševiš li uopće šta u životu, il te jedino pali rošavo lice premijera i njegovo odlučno možda? Stvarno, ne čini li vam se da je malo previše Milanovića ovih dana?

KAKO  NAS  ZOKA  MOŽE  USREĆITI

Kako nam on to može promijeniti živote da postanemo sretniji i zadovoljniji? Šta nam može napraviti? Povećati prosječnu plaću s pet i dvjesto na pet i četiristo, dati Uskrsnicu, srušiti Mamića i Markovića, ili šta? I da se to sve dogodi, (a neće) zašto bismo trebali biti sretni?  Što napraviti s dvjesto kuna većom plaćom, ili s pet tisuća-nevažno? Otići na Bahame i kupiti auto? Sreća je u autu i Karipskom otoku? Divno! Uopće, ne vjerujem u koncept da me drugi usrećuju ( ili unesrećuju) pa tako ni onaj prema kojem su mi Milanović i Kosorica krivi za sve na ovome svijetu. Čini mi se da su oni tu nekako privremeno,a da ću se sa svojom njuškom još neko vrijeme morati  suočavati u ogledalu pa mi je  infantilno osobnu sreću vezati uz takve prolaznike.

GADLJIVOST

A i inače gade mi se ljudi čija  sreća ovisi o političarima.Auu kakvi su to tek  besprizornici, kakva luzerska bratija. Oni koji u 7.15. pale Dnevnik, pa se drogiraju Čačićem i Linićem, a onda u pola osam okreću na HTV jer im još nije dosta. Žele još masakra, Šeksa, još Beabića, Josipovića i Stazića pa onda čitaju Ivkošića i seru kako je sve otišlo u vražju mater. I dragi moj prijatelju da se nisi i ti među njima prepoznao?. Da i tebi nije dosta svega? Da nisi možda i ti ljut na Milanovića jer ga ovih dana nigdje nema, jer se nije nikome javio jer je jednostavno nestao i ostavio nas potpuno same da se borimo s Dadom Milinovićem i Karamarkom koji jurišaju na HDZ-u.

Uopće ,koncept života prema kojemu se sve svodi na nepravednu vlast i mene kao žrtvu mi se neizmjerno gadi. Gadi mi se i Zoran Milanović i sva ta pompa oko njega. Gade mi se novinski kolumnisti zamišljeni nad sudbinom nacije. Gadi mi se Jelena Rozga u prepirci s Goranom Baretom.,ali ruku na srce gadi mi se i Stanković s ovim pokroviteljskim tonom.
 
I šta sad učiniti? Ma nemam pojma, sve mi se gadi ovih dana.

LOBOR  KAO  SPAS

Možda je najbolje da odem u Lobor. Popnem se iznad sela na groblje, zapalim svijeću s križem, razgovaram s mrtvim precima, vjetar nakratko zašušti u krošnjama borova, pogledam put Zagreba bez imalo čežnje  i na trenutak se osjetim potpuno slobodan. Da, možda je baš to najbolje! Možda baš to...