Iz bakine pučke bilježnice: Suhi juni lagve puni
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka...
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka za velikih žega u šestom mjesecu, koje su najčešće znale biti oko blagdana sv. Petra i Pavla, 29. lipnja.
A zašto su se naši stari dosta bojali grmljavine u lipnju?
„ Saki spametni čovek furt je na oprezu od grmljuvine. Posebne vu šestomu mesecu gda zna tak podmukle zagrmeti da misliš da bu ve strijiela pukla krej tebe i da bu of svijiet na puol raskolila. Je, naši stari su govorili da če pune grmi vu lipnju, da ne lijiepoga leta. More biti ... Same, poslušaj me dobre kaj ti bum ve rekla, oni šteri su živeli predi nas bili su spametnejši nek si mi mislime, oni su sadili drievlje štere čuva od gruoma. A tuo je lipa. Gda grmi, veli se da nije dobre pod drve sesti da te nej strijila pukla. Ali tuo ne vrijiedi za lipu štera čuva čoveka od gruoma. Negdar sme i grane lipe trgali i zapikavali na roženice (greda) vu hiži ili ober štalskih vrat metali da gruom nej vudril vu naše stanje.Veliju da tuo pomaže. Ja verujem... „, napomenula je baka.
Starica nam otkriva još jednu neobičnost.
„Vu lipnju ti sedem put grmi, i to dva put predi Medarda , a pet put do Petrova. Tuo je zračunala jena moja stara teca štera je vmrla prije pune, pune lijiet. A Peter i Pavel su se pri nas nazivali i mokri sveci jer bi te dan znale tak cureti, negdar i tuča, da bi se vraga oči pekle (smijeh). Kre Petrova bi rodile i prve ruške, petruofke. Bile su slatke kak med, još se denes zmislim, a mi sme ih deca gledeli vu susedovu trnacu i čakali da on z družinu prejde na polje da si zememe koju rušku. Gda nas je jemput vlovil na ruške, nem nigdar zabila, hitil je kolec vu nas. Nije nas pogodil, nek mu je, gda se vračal z grani, kolec opal njemu na glavu (smijeh). Ali je rekel mojemu tateku kaj sme napravili pak sme dobili špuotance, a brate je povlekel i za lasi „, prisjećala se baka s nostalgijom kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Prethodna kolumna
Opljačkan poznati trgovački centar u Zagorju
Liječnici upozoravaju: Ovako kavu pretvarate u otrov i razarate si jetru
Brutalno nasamarili direktora poznate zagorske tvrtke
Kaos na parkingu Konzuma, reagirala i policija: 'Masirao sam prepone...'
Nakon sukoba u zabočkom kafiću sud presudio da diranje žene po stražnjici nije prekršaj
Malo mjesto u Zagorju ima program o kojem svi pričaju: Šumske kupke stižu kao novi hit zdravstvenog turizma
Izborna skupština ŠRK Štuka Konjščina: Stabilno vodstvo i jasni planovi za budućnost
[FOTO] Bračni parovi proslavili svoje zlatne i dijamantne pirove u Konjščini
Prijetnja na pragu: Potvrđen novi slučaj ptičje gripe
Počinje konstruktivna obnova župne crkve Svete Katarine u Zagorskim Selima – vrijedna dva milijuna eura
Kraj starim metodama prozračivanja: 2026. donosi toplu i učinkovitu zaštitu od vlage i plijesni
Kako stoje naše rijetke vrste? Predstavljeni rezultati monitoringa za 2025. godinu
VODIČ KROZ VALENTINOVO: Ljubav se slavi u Zagorju – uz vrhunsku gastronomiju
Zimi vam se magle prozori, a ljeti zrak stoji? I-Vent ventilacija s rekuperacijom to rješava efikasno – uz 7 godina garancije i čak 40% popusta
Dođite u Krapinu na predstavljanje rezultata velikog istraživanja
