Iz bakine pučke bilježnice: Suhi juni lagve puni
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka...
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka za velikih žega u šestom mjesecu, koje su najčešće znale biti oko blagdana sv. Petra i Pavla, 29. lipnja.
A zašto su se naši stari dosta bojali grmljavine u lipnju?
„ Saki spametni čovek furt je na oprezu od grmljuvine. Posebne vu šestomu mesecu gda zna tak podmukle zagrmeti da misliš da bu ve strijiela pukla krej tebe i da bu of svijiet na puol raskolila. Je, naši stari su govorili da če pune grmi vu lipnju, da ne lijiepoga leta. More biti ... Same, poslušaj me dobre kaj ti bum ve rekla, oni šteri su živeli predi nas bili su spametnejši nek si mi mislime, oni su sadili drievlje štere čuva od gruoma. A tuo je lipa. Gda grmi, veli se da nije dobre pod drve sesti da te nej strijila pukla. Ali tuo ne vrijiedi za lipu štera čuva čoveka od gruoma. Negdar sme i grane lipe trgali i zapikavali na roženice (greda) vu hiži ili ober štalskih vrat metali da gruom nej vudril vu naše stanje.Veliju da tuo pomaže. Ja verujem... „, napomenula je baka.
Starica nam otkriva još jednu neobičnost.
„Vu lipnju ti sedem put grmi, i to dva put predi Medarda , a pet put do Petrova. Tuo je zračunala jena moja stara teca štera je vmrla prije pune, pune lijiet. A Peter i Pavel su se pri nas nazivali i mokri sveci jer bi te dan znale tak cureti, negdar i tuča, da bi se vraga oči pekle (smijeh). Kre Petrova bi rodile i prve ruške, petruofke. Bile su slatke kak med, još se denes zmislim, a mi sme ih deca gledeli vu susedovu trnacu i čakali da on z družinu prejde na polje da si zememe koju rušku. Gda nas je jemput vlovil na ruške, nem nigdar zabila, hitil je kolec vu nas. Nije nas pogodil, nek mu je, gda se vračal z grani, kolec opal njemu na glavu (smijeh). Ali je rekel mojemu tateku kaj sme napravili pak sme dobili špuotance, a brate je povlekel i za lasi „, prisjećala se baka s nostalgijom kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Prethodna kolumna
U tijeku velika akcija policije u Zagorju, objavili su detalje
Uznemirujuće fotografije s mjesta užasa: Auti smrskani između kamiona, nastao prometni kaos
Nesvakidašnja drama u Zagorju: Dva muškarca teško ozlijeđena, završili u OB Zabok
Ova je namirnica gori otrov od slatkiša: Smrt je za srce i krvne žile, a svi misle da je zdrava
Tri misterija teške nesreće na obilaznici: Tko je vozio Peugeot i što se dogodilo prije sudara?
Grad Pregrada sufinancira smještaj i prehranu učenika u učeničkim domovima
Novac stiže preko noći i u velikim količinama: 3 znaka koja će do 1. listopada plivati u novcu
Imate B kategoriju? Novo pravilo donosi dodatnu pogodnost, ali uz jedan uvjet
Šok u sportskim krugovima: Poznati hrvatski trener uhićen zbog sumnje na spolno zlostavljanje djece
Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska županija jačaju suradnju razmjenom iskustava i dobrih praksi
U Krapini predstavljanje knjige „Tragom medvjeda“ Krunoslava Raca
Obilježena 11. Noć šišmiša u Krapini
Dom uređen s ljubavlju počinje svježim zrakom
Dovedite klince i otkrijte zanimljivi svijet šišmiša u Krapini
Zavirite u svijet Ateljea Jane Đurđević – od likovnih tečajeva i portreta do idejnih rješenja za velike projekte
