Iz bakine pučke bilježnice: Suhi juni lagve puni
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka...
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka za velikih žega u šestom mjesecu, koje su najčešće znale biti oko blagdana sv. Petra i Pavla, 29. lipnja.
A zašto su se naši stari dosta bojali grmljavine u lipnju?
„ Saki spametni čovek furt je na oprezu od grmljuvine. Posebne vu šestomu mesecu gda zna tak podmukle zagrmeti da misliš da bu ve strijiela pukla krej tebe i da bu of svijiet na puol raskolila. Je, naši stari su govorili da če pune grmi vu lipnju, da ne lijiepoga leta. More biti ... Same, poslušaj me dobre kaj ti bum ve rekla, oni šteri su živeli predi nas bili su spametnejši nek si mi mislime, oni su sadili drievlje štere čuva od gruoma. A tuo je lipa. Gda grmi, veli se da nije dobre pod drve sesti da te nej strijila pukla. Ali tuo ne vrijiedi za lipu štera čuva čoveka od gruoma. Negdar sme i grane lipe trgali i zapikavali na roženice (greda) vu hiži ili ober štalskih vrat metali da gruom nej vudril vu naše stanje.Veliju da tuo pomaže. Ja verujem... „, napomenula je baka.
Starica nam otkriva još jednu neobičnost.
„Vu lipnju ti sedem put grmi, i to dva put predi Medarda , a pet put do Petrova. Tuo je zračunala jena moja stara teca štera je vmrla prije pune, pune lijiet. A Peter i Pavel su se pri nas nazivali i mokri sveci jer bi te dan znale tak cureti, negdar i tuča, da bi se vraga oči pekle (smijeh). Kre Petrova bi rodile i prve ruške, petruofke. Bile su slatke kak med, još se denes zmislim, a mi sme ih deca gledeli vu susedovu trnacu i čakali da on z družinu prejde na polje da si zememe koju rušku. Gda nas je jemput vlovil na ruške, nem nigdar zabila, hitil je kolec vu nas. Nije nas pogodil, nek mu je, gda se vračal z grani, kolec opal njemu na glavu (smijeh). Ali je rekel mojemu tateku kaj sme napravili pak sme dobili špuotance, a brate je povlekel i za lasi „, prisjećala se baka s nostalgijom kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Prethodna kolumna
Čokoladna glazura koja ne puca pri rezanju: Jedna žlica ovog sastojka daje joj zrcalni sjaj
Evo kada nam stižu obilne kiše i zahlađenje
Mnogim Zagorcima stigla ista poruka i jako je opasna
Hrvatska pošta najavila veliku novost za građane: "Počinje od srijede..."
Nesreća na kružnom toku u Zagorju. Sudjelovala četiri automobila, tri osobe zatražile liječničku pomoć
[FOTOGALERIJA] Krapina uživa u bogatom programu Tjedna kajkavske kulture
Izdržite još do kraja rujna: 1. listopad donosi trajni kraj brige oko novca za 3 znaka horoskopa
Plenković predstavio novog glavnog državnog inspektora, a onda se i on obratio javnosti
Malera skupo koštali radovi na crno u Stubici
Dar s neba stiže za 4 znaka do kraja rujna: brige i besparica konačno ostaju iza njih
Dovedite klince i otkrijte zanimljivi svijet šišmiša u Krapini
Zavirite u svijet Ateljea Jane Đurđević – od likovnih tečajeva i portreta do idejnih rješenja za velike projekte
Važna uloga mrtvih i trulih stabala u šumama
Traži se Disponent u međunarodnom transportu. Evo detalja
Letački spektakl koji se ne propušta - 29. Susreti za Rudija!
