Iz bakine pučke bilježnice: Suhi juni lagve puni
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka...
Jaj, niš ljudi naj ne govoriju pruotivne žrgučine i suše, jer znaš kak se veli: Suhi juni lagve puni. Rajši nek bu suša, ak muora biti, nek velka curnjava. Suša zeme jen leb kruga,a poplava dva. Tuo naj nigdar zabiti „, govorila je naša hraščinska baka za velikih žega u šestom mjesecu, koje su najčešće znale biti oko blagdana sv. Petra i Pavla, 29. lipnja.
A zašto su se naši stari dosta bojali grmljavine u lipnju?
„ Saki spametni čovek furt je na oprezu od grmljuvine. Posebne vu šestomu mesecu gda zna tak podmukle zagrmeti da misliš da bu ve strijiela pukla krej tebe i da bu of svijiet na puol raskolila. Je, naši stari su govorili da če pune grmi vu lipnju, da ne lijiepoga leta. More biti ... Same, poslušaj me dobre kaj ti bum ve rekla, oni šteri su živeli predi nas bili su spametnejši nek si mi mislime, oni su sadili drievlje štere čuva od gruoma. A tuo je lipa. Gda grmi, veli se da nije dobre pod drve sesti da te nej strijila pukla. Ali tuo ne vrijiedi za lipu štera čuva čoveka od gruoma. Negdar sme i grane lipe trgali i zapikavali na roženice (greda) vu hiži ili ober štalskih vrat metali da gruom nej vudril vu naše stanje.Veliju da tuo pomaže. Ja verujem... „, napomenula je baka.
Starica nam otkriva još jednu neobičnost.
„Vu lipnju ti sedem put grmi, i to dva put predi Medarda , a pet put do Petrova. Tuo je zračunala jena moja stara teca štera je vmrla prije pune, pune lijiet. A Peter i Pavel su se pri nas nazivali i mokri sveci jer bi te dan znale tak cureti, negdar i tuča, da bi se vraga oči pekle (smijeh). Kre Petrova bi rodile i prve ruške, petruofke. Bile su slatke kak med, još se denes zmislim, a mi sme ih deca gledeli vu susedovu trnacu i čakali da on z družinu prejde na polje da si zememe koju rušku. Gda nas je jemput vlovil na ruške, nem nigdar zabila, hitil je kolec vu nas. Nije nas pogodil, nek mu je, gda se vračal z grani, kolec opal njemu na glavu (smijeh). Ali je rekel mojemu tateku kaj sme napravili pak sme dobili špuotance, a brate je povlekel i za lasi „, prisjećala se baka s nostalgijom kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Prethodna kolumna
Vuk noćas ušao u dvorište u Zagorju? 'Uspjela sam ga snimiti bljeskalicom'
Gotovo svi pogriješe čim donesu lubenicu kući, a zbog toga izgubi slatkoću
Jednostavno i pristupačno: Riješite se crnih mrlja na ružama uz jednu namirnicu iz hladnjaka
Nesvakidašnja krađa u Zagorju: Ženi iz vrta ukrali 200 kg krumpira
Foto s mjesta stravične nesreće: Sudarili se automobili, Hitna pomoć i vatrogasci na terenu - Sve je puno stakla
Tragična nesreća: Motocikl sletio s ceste, jedna osoba poginula
[PROGNOZA VREMENA] Evo kada su mogući pljuskovi
Drama na moru zbog bure. Požar jedrilice, bura na dasci odnijela malu djecu...
FOTOGALERIJA: Bračni portreti iz Marije Bistrice
Vikend pred nama: Sunce, smijeh i neočekivane prilike!
Monitoring bijele rode 2026.
Aplikacija iNaturalist – istraži i podijeli svoja opažanja iz svijeta prirode
Prirodan izgled novi je beauty imperativ: Sve više Zagorki bira suptilne estetske tretmane
Održana 11. Noć noćnih leptira
[VIDEO] Zašto pacijenti sve češće biraju EsteticaDent, jedan od najmodernijih dentalnih centara u Zagorju
