Prethodna kolumna
Slijedeća kolumna

Iz bakine pučke bilježnice: Gda je puni mesec, pune se pije

Ljudi su oduvijek bili fascinirani pojavama na nebu, posebno Mjesecom koji je bio i ostao velika mistifikacija budući da se pretpostavlja da njegove mijene utječu na život na našem planetu.

Ljudi su oduvijek bili fascinirani pojavama na nebu, posebno Mjesecom koji je bio i ostao velika mistifikacija budući da se pretpostavlja, iako znanstveno nije dokazano, da njegove mijene utječu na život na našem planetu.

Što je o svemu znala govoriti naša hraščinska baka Ivka, pučka sveznalica, pročitajte u sljedećim recima.

- Još sam kaka mala pucka znala čuti svoju babicu gda je rekla da se morame čuvati našega suseda jer je puni mesec. Onda se te grdi muškarec znal jake napijati i doma svoju družinu razganjati, a inače je bil dober kak janjčec. Moji su doma rekli: Mesec ga je zmotal, nije on, siromak, niš kriv - ponavljala je baka priču od prije 8 stoljeća.

Ljudi su nekad u Zagorju mjesečeve mijene dijelili u 4 vremenska razdoblja: mladi mjesec (mlađak), vrijeme kad se mjesec puni (prva četvrt), puni mjesec (uštap) i kad se mjesec prazni (zadnja četvrt).

- Gda je mladi mesec, dobre je lakšu ranu jesti, najbolše sirouvu i kuhanu, jer se bume onda dobre očistili. Šte oče prestati pušiti, naj tuo napravi gda je mesec mladi. Gda se mesec puni, onda čovek treba i sebe napuniti z snagu (energija) i paziti da te dane ne ije pune slatkoga jer se rada kile nabiraju, a posebne za punega meseca gda 10 deka poiješ, a dvajst se zdebljaš. Za punoga meseca se treba paziti jer su onda ljudi nemirni, nervuzni i mam bi se svadili, kak stekli pesi. Lošeše se spi nek druge dane i ljudi su slabeše vuolje. Gda je puni emsec, nikak nije smeti iti k doktoru, na nekakvu aperaciju ili k zubaru jer onda rane teške zaceljuju - napominjala je baka.

Zato posjete liječniku treba odgoditi za vrijeme dok se mjesec prazni.

- Onda je čovek najjakši i za te doba treba ostaviti najteže posle pri hiži. Kaj se meseca tiče, negdar sme znali i gda se kaj na vrtu sadi, a denes su tuo ljudi več zabili, same se tomu, buš videl, se više vračaju jer prirodu treba poslušati i z nju živeti, a ne ju ništiti z razni otrovi i čakati da bu se ona nam priravnala. Tuo ne nigdar - upozoravala je starica.

Facebook