Prethodni članak
Sljedeći članak

ŽUPAN: 'Za naš projekt Newlight zainteresirana je i irska vlada, a krećemo i u novi - javnu rasvjetu za rubne dijelove Zagorja'

Kroz ovaj projekt na području Krapinsko – zagorske županije promijenjeno je 8000 rasvjetnih tijela, a načelnici i gradonačelnici složili su se da je ušteda jako velika


U organizaciji Hrvatske zajednice županija, Ureda europskog parlamenta u Hrvatskoj i portala župan.hr i Jutarnjeg lista i ove je godine održan izbor za njabolje EU projekte čiji su prijavitelji bile županije. U finale je ušao 21 projekt. Svečanost dodjele nagrada održana je jučer u Zagrebu, a nagrade su dodijeljene u 4 kategorije. Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, doprinos u prekograničnoj suradnji, doprinos znanosti i inovacijama i doprinos poduzetništvu. Pobjednik u prvoj kategoriji je upravo projekt Newlight Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije. Održan je i izbor najboljih gradova u kategorijama kvalitete života, obrazovanja i demografije, gospodarstva, kao i najboljeg grada u povlačenju novca iz findova EU.

Pomoćnica ravnatelja REGEA – e Ivana Benković podsjetila je prisutne na početak projekta. - Još 2014. godine krenulo se s aktivnim promišljanjem i aktivnostima na pripremi projekta i zatraženi su masterplanovi javne rasvjete za obje županije. Na temelju toga, 2016. godine odrađena je sama prijava prema ELEN programu, koji je zajednički program tehničke pomoći Europske komisije i Europske investicijske banke koji sufinanira pripremne aktivnosti za europske regije i gradove i to veće projekte u području energetike. Naš projekt Newlight okupio je 57 JLS s podučja Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije, u fazi pripremnih aktivnosti proveli su se detaljni energetski pregledi na 72 tisuće rasvjetnih tijela, uspostavljena je Gis baza s više od 2 milijuna podataka, dakle jedan kompletni inventar. Sva dokumentacija koja se pripremala po modelu energetskog učinka bila je sa ciljem da odradimo prijave prema Strukturnom fondu i Mjeri 4.5.4., koja na žalost nije zaživjela kroz standardni model bespovratnih sredstava i određeni javni otvoreni poziv od strane nacionalne razine, nego se taj model provedbe odradio kroz HBOR – ove Esif kredite – rekla je Benković. Ukupna bespovratna sredstva dodijeljena od strane Europske komisije iznosila su 711 tisuća eura, što je 90 posto investicije, a ostalih 10 posto osigurale su Krapinsko – zagorska i Zagrebačka županija.

 
Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić istaknuo je da su projekt završili u kolovozu prošle godine, a odlučili su se za provedbu projekta preko energetske uštede. - Zamijenili smo 1027 lampi, na natječaju koji je u potpunosti s nama organizirala i provela REGEA. Dobili smo domaćeg izvođača iz Ivanića, LED Elektroniku, oni su u zadanim rokovima zamijenili lampe i od 10. kolovoza prošle godine mi funkcioniramo na ovom principu. Energetska ušteda znači da kompletnu investiciju je proveo izvođač, a mi kroz period od 10 godina vraćamo njemu kroz našu uštedu na struji njihov dio, a to je 265 tisuća kuna godišnje. – objasnio je gradonačelnik. Iako se planirala ušteda od 60 posto, prva mjerenja pokazala su da je ušteda između 70 i 80 posto. - U kolovozu smo sa zadovoljstvom našem izvođaču isplatili i višu naknadu zbog toga jer je ušteda osigurana u višem nivou nego je ugovorom bilo predviđeno. Sav novac koji nam ostane iz ove uštede ulažemo i dalje u proširenje naše mreže, ove i prošle godine uložili smo dodatnih 100 tisuća kuna u proširenje mreže s istim izvođačem, tako da su sve lampe na području grada koje su izmijenjene od jednog izvođača i on ima uslugu i servisa i održavanja punih 10 godina. Izrazito smo zadovoljni projektom, uštede su ogromne i svima koji se još dvoume preporučamo da uđu u taj projekt – zaključio je Gospočić.

 

Načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić kazao da su počeli s jednim 'miks' projektom 2015. godine s realizacijom ugradnje javne rasvjete .- Koristili smo razna sredstva, sve ono što je bilo na raspolaganju i što su ministarstva nudila, u pravilu smo se javljali na te natječaju i kroz određenu faznost realizirali smo taj projekt negdje 90 posto. Znači od 2015. godine mi smo na području Gornje Stubice imali oko 500 rasvjetnih tijela, a ovog trenutka je ugrađeno gotovo 1300 rasvjetnih tijela. Sredstva s kojima je Općina sudjelovala u ugradnji i modernizaciji rasvjetnih tijela u prosjeku je oko 15 posto, a preostalih 85 posto su sredstva dobivena na raznim natječajima. Želja nam je dalje širiti mreže, još na području općine postoje naselja gdje nismo izvršili zamjneu, to čekujemo ove i iduće godine, međutim postoje naselja gdje je to tehnički naprasto nemoguće napraviti, upravo iz razloga što nemamo adekvatnu podršku, a to je izgradnja niskonaponske mreže na koju se u pravilu najčešće vežemo i gdje postavljamo rasvjetna tijela. U trenutku kad HEP napravi određenu rekonstrukciju dakako da ćemo napraviti rasvjetu i u tim naseljima u kojima za sada nemamo adekvatnu rasvjetu – rekao je Krizmanić.


Načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički kazao je da su uistinu ponosni što su dio ovog uspješnog projekta. – Na području općine Marija Bistrica od ukupno 1619, u sklopu projekta zamijenjeno je 1361 rasvjetno tijelo. Odlučili smo se za ESCO model. Nakon projekta koji je u funkciji već oko godinu dana dobili smo energetski ekološki učinkovitu rasvjetu, a s druge strane uštedama smo omogućili da rasvjeta svijetli cijelu noć na području cijele općine. nakon godin dana se pokazalo da je projekt napravljen uistinu kvalitetno jer nije bilo nikakvih odstupanja. Mjerenja su pokazala, s obzirom da se radi o tehnološki inovativnim rasvjetnim tijelima koje je moguće programirati ovim projektom smo na naki način otvorili vrata smart cytijima ili tehnološki pametnim općinama i gradovima – rekao je Milički.


Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek također je ponosan što je dio projekta. – Mi smo se u Gradu Klanjcu odlučili ESIF kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj, uzeli smo kredit od 1,5 milijun kuna koliko je koštala kompletna zamjena 700 rasvjetnih tijela na području grada Klanjca s tim da imamo oko 70 tijela dekorativne rasvjete koja su nešto skuplja u odnosno na klasično. ESIF kredit smo dobili uz kamatnu stopu od 0,25 posto kamate godišnje što nam je prema svim izračunima bilo daleko najpovoljnije. Ono što moram reći je da smo mi završili ove godine u svibnju i u dva mjeseca imamo oko 60 posto uštede na računima za električnu energiju s tim da smo prije imali relativno dobru natrij rasvjetna tijela koja su u odnosu na klasična takoer davala dodatnu uštedu. u svakom slučaju ovaj projekt je jako dobar i preporučam ga svima jer ne samo da se radi ušteda na računima za električnu energiju već i ušteda na održavanju. Naša garancija za ta rasvjetna tijela je deset godina i praktički u deset godina nemamo nikakvih troškova odrćavanja – rekao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.


Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar podsjetio je da su još 2014., u drugoj godini njegovog prvog mandata strateški razmišljali na koji način krenuti u energetske uštede. – Napravili smo Masterplan javne rasvjete iz koje je došao projekt Newlight, a nakon toga i njegova provedba u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. S time da smo prvi u Hrvatskoj koristili Elenu kao program i 90 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova, a 10 posto smo dijelili KZŽ i Zagrebačka županija, tako da općine i gradovi nisu imali trošak oko izrade projektne dokumentacije - rekao je župan. Kroz ovaj projekt na području Krapinsko – zagorske županije promijenjeno je 8000 rasvjetnih tijela, a emisija co2 smanjena je za 700 tona na godišnjoj razini, s time da će se to iz godine u godinu povećavati, još je naglasio župan.

Snažna poruka

- Strateški projekt i vizija su dvije ključne stvari kako zapravo možete dati potencijal općinama i gradovima u provedbi određenih projekata. 2016. godine ovaj smo projekt prezentirali u odboru regija, prof. dr. Julije Domac i ja pred 250 zainteresiranih za naš projekt iz drugih europskih zemalja. Još mi je i danas nerazumljivo što naš projekt nije prepoznalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a za naš je projekt zainteresirana i irska vlada i naša REGEA prodaje domaću pamet i pokazuje da i mi razvijenim EU zemljama možemo prodati novu tehnologiju i nove projekte, a da to nije samo sunce i more. I to je jedna snažna poruka koju smo poslali ovim projektom – naglasio je Kolar. Napomenuo je i da je ovaj projekt pobjednik u kategoriji doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, što znači da je široko postavljen i u kojem se može naći svaki stanovnik KZŽ i ZGŽ.


KZŽ kreće i u novi projekt
Kolar je najavio da kreću u novi projekt. - Isprojektirat ćemo javnu rasvjetu za sve općine i gradove na području KZŽ gdje ona ne postoji, dakle u rubnim dijelovima koji nemaju postavljenju javnu mrežu u skladu s onim što nam treba za provedbu takvog projekta. To će realizirati u suradnji s HEP-om u periodu od 7 godina – rekao je župan. Zahvalio je kolegama gradonačelnicima i načelnicima jer bez njih ne bi bilo tog zadnjeg toucha investicija i ušteda. - To dokazuje da smo partneri i vrlo vezani jedni uz druge i da su županije nezaobilazan faktor u provedbi svih tih projekata i da imaju veliku ulogu i pomoć lokalnoj zajednici, i zato je ovakav ustroj dobar i ne bi ga trebalo dirati – zaključio je.

 

 

Još članaka iz "Županija"

Facebook