Na današnjoj sjednici Županijska skupština Krapinsko – zagorske županije sa 27 glasova za i 4 suzdržana usvojila je prvi rebalans proračuna za 2021. godinu, koji je povećan za 12,1 milijun kuna, dakle sada iznosi 250,3 milijuna kuna. Kako je pojasnio župan Željko Kolar, za to su dva razloga.

Gradnja PŠ Laz

– Prvo, idemo preko Fonda solidarnosti zatražiti povrat sredstava koje smo uložili prošle godine za sanaciju škola od potresa 29.12., te za izgradnju nove područne škole u Lazu Bistričkom koja je nakon prvog potresa imala narančastu naljepnicu, pa crvenu, ali je bila spremna za adaptaciju. Petrinjski potres je doveo do toga da su statičari rekli da je moramo srušiti i idemo drugačiji postupkom. To je oko 5 milijuna kuna. 3,5 milijuna su štete na školama u petrinjskom potresu, a 2,1 milijun smo platili iz našeg proračuna u 2020. godini za štete nakon zagrebačkog potresa, koji je bio 22.3., a sada postoji mogućnost da si ta sredstva povratimo. To je osnovni razlog rebalansa proračuna rekao je župan. Drugi razlog je što je Jako Andabak uplatio 1,5 milijuna kuna sukladno penalizaciji, jer koncern Sunce još uvijek nije započeo s radovima na projektu izgradnje Zdravstveno – turističkog kompleksa Stubaki d.d. u Stubičkim Toplicama. - Stavili smo novu stavku u proračun i taj novac ćemo ostaviti u Stubičkim Toplicama, predvidjeli smo ga ili za dogradnju škole ili za izgradnju nove sportske dvorane u Stubičkim Toplicama. Koja će ići dinamika radova, za što će se nova načelnica ili načelnik i Općinsko vijeće odlučiti, mi ćemo to poštovati – rekao je župan.

Penali Andabaku zbog kašnjenja

Dodao je da se ne radi o raskidu ugovora, već o penalima zbog kašnjenja. - Ugovor za realizaciju projekta traje 5 godina, ovo je bilo nakon 2,5 godine, nisu počeli na vrijeme radovi. Ja sam već izjavio da još jednog produžetka rokova neće biti, ako se ne počne s izgradnjom. Iza toga stojim, nakon lokalnih izbora, nakon pobjede u prvom krugu, odmah ću tu temu staviti na dnevni red nove Skupštne, pozvati g. Andabaka i to raščistiti, jer nema potrebe da čekamo do onog kranjeg roka. Ili trebamo krenuti u izgradnju ili zajednički tražiti trećeg investitora, a ima i nekih promjena u samom poslovanju g. Andabaka i sve ćemo to morati uzeti u obzir – dodao je Kolar.

Proračunska zaliha

Na novinarsko pitanje o proračunskoj zalihi za 2021., od 600 tisuća kuna, koja je potrošena već u siječnju, Kolar je odgovorio da zakon regulira da je proračunska zaliha vrlo mala. - Pokrenuli smo postupak da se ide u izmjenu Zakona, kod velikih elementarnih nepogoda ili morate ići u hitan rebalans proračuna ili u rezervu. Nakon velikog potresa koji je pogodio Sisačko – moslavačku županiju i dio naše županije, sva pomoć koja je išla za Sisačko – moslavačku županiju išla je iz rezerve, 200 tisuća kuna i kontejneri koje smo kupili za to područje. Svi zajedno se nadamo da je dosta patnji i nesreće koje su nas zadesile u posljednjih godinu dana i da neće biti više potrebe za takvom vrstom intervencija. U proračunu imamo osigurano i 15 milijuna kuna za nadoknadu štete za obnovu, onih 20 – ak posto koje moramo osigurati u proračunu. Ta šteta nakon drugog kruga procjena je već sada za 2 milijuna kuna manja i vjerojatno će tu biti dovoljno prostora ako će trebati povući neki novac da ga možemo investirati – pojasnio je Kolar.

Teška godina

Na pitanje kako je zadovoljan izvješćima instituacija koje su se našle na Županijskoj skupštini, Kolar je rekao da je godina bila teška. - Veseli me da smo napravili rekordni proračun, realizirali 226 milijuna kuna, što je za 15,8 milijuna kuna više nego u 2019., koja je bila rekordna u odnosu na sve ove godine, realizirali smo sve europske projekte koje smo si stavili u proračun i plan za 2020. godinu i za tu činjenicu sam više nego zadovoljan. Što se institucija tiče, mogu reći da smo napravili iznad očekivanja s obzirom na uvjete.

Kritike oporbe

Član Skupštine iz oporbenih redova Ivan Hren upitan za ocjenu mandata župana Kolara s obzirom da je današnja pretposljednja ili posljednja sjednica Skupštine Krapinsko – zagorske županije. 'Bilo je puno obećanja, puno svega i svačega, puno marketinga, čak bih rekao da mi je teško na prstima jedne ruke nabrojati projekte, a pod uspjele projekte ne brojim energetske obnove škola jer to je državni novac, nešto uz potporu Županije. Kad je riječ o ozbiljnim, možda turističkim projektima, to je bilo slabo. Puno puta sam i slušao kako se gospodin župan hvali zapošljavanjem i rastom firma, ali što je tu Županija učinila, to je privatni sektor koji je sam sebi uz državne potpore i potpore aktualne vlade gospodina Plenkovića to omogućila, a ne Županija, rekao je Hren dodajući da je sufinanciranje par posto kamata sitnica. 'Uglavnom puno priče, marketinga, malo je uspjelo onog što zanima nas u Zagorju, a to je turizam, poljoprivreda...Inače volim putovati i vidim kako Austrija i još neke zemlje žive od kontinentalnog turizma, a ovaj dio Zagorja nije ništa drugačiji od Austrije, imamo iste brege, ali oni imaju hrpu ljudi, a mi nemamo ništa. Uz to imamo i toplice koje baš i ne funkcioniraju. Vidim da je raskinut ugovor s Andabakom jer su sjeli neki novci u županijski proračun. Znači ono što smo deset godina ispitivali što je s tim, sad je došlo na naše, a da je bio neki drugi investitor već je tamo moglo raditi sto ljudi, rekao je Hren. Upitan o rebalansu proračuna kazao je da su to standardne priče jer idemo u izbore, pa treba više novca za putovanja po županiji za marketing. 'Uz to, moram prokomentirati da predsjednik Vlade ima jednog glasnogovornika, a gospodin župan dva i zato nam treba više novca za marketing u ova dva mjeseca pred izbore, rekao je Hren.