Prethodni članak
Sljedeći članak

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ SVEČANO OTVORIO POSLOVNO – TEHNOLOŠKI INKUBATOR U KRAPINI: 'Ovakvih primjera treba biti još više'

Danas otvaramo jedan objekt koji je sam po sebi zgrada na zemljištu kojeg je pametno i ciljano dao Grad Krapina, dok je Županija osmislila projekt koji je prošao na fondovima Europske unije i to se zove primjer dobro usklađenog rada, rekao je predsjednik


U Krapini je danas predsjednik RH, Zoran Milanović, simbolično sadnjom potomka Gupčeve lipe, svečano otvorio Poslovno – tehnološki inkubator Krapinsko – zagorske županije, vrijedan 32,6 milijuna kuna. Poslovno - tehnološki inkubator KZŽ površine je 2.040,29 m2, s 28 opremljenih funkcionalno - prostornih jedinica. Inkubator će pomagati malim poduzetnicima i obrtnicima u realizaciji njihovih poslovno - tehnoloških inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja. Pružat će potrebnu stručnu pomoć, upotrebu slobodnih proizvodnih i uredskih kapaciteta po subvencioniranim cijenama, unapređenju i razvoju poduzeća i proizvoda uz mentora i pristup raspoloživim izvorima financiranja.

 

 

Predsjednik Zoran Milanović tom je prigodom čestitao svim zaslužnima na realizaciji ovakao velikog projekta. – Prije sedam, osam godina kada smo polako, ali mukotrpno počeli izlaziti iz financijske krize koja je bila globalna i 'tresla' je Hrvatsku te ju mučila više nego ostale, prva županija koja je počela ostvarivati rast i pozitivne izvozne rezultate je bila Krapinsko - zagorska županija, pa Međimurska i Varažidinska. Izvozili su se tradicionalni proizvodi, a poznato je da se u ovom kraju oduvijek radilo i više nego se zarađivalo, ali se nije kukalo. Danas otvaramo jedan objekt koji je sam po sebi zgrada na zemljištu kojeg je pametno i ciljano dao Grad Krapina, dok je Županija osmislila projekt koji je prošao na fondovima Europske unije i to se zove primjer dobro usklađenog rada. Ovakvih primjera treba biti još više – istaknuo je Milanović i dodao kako je na ovom primjeru uložen novac dobiven iz Europske unije te zašto je to bitno. - Mi smo u Europskoj uniji i zbog emocija, ali i zbog interesa. Kao država se za to članstvo nekih stvari odričemo primjerice poput prava da puno toga bude po našem i da zbog toga nikog ništa ne moramo pitati. No, moramo pitati, i to je cijena i kompromis na kojeg smo pristali da bismo od toga imali koristi, da bismo se bolje i brže razvijali, da bi naši ljudi bolje stasali, slobodnije i ciljanije putovali, radili, vraćali se i to ima svoju cijenu. Mogućnost koja se otvara je da se svaki euro kojeg damo u Europsku uniju, iskoristimo barem dva. U ovom prvom sedmogodišnjem razdoblju krenuli smo i bilo je teže jer smo bili novi. Još tri godine imamo pravo iskorištavati novac kojeg smo ugovorili i pred nama je još barem šest miljardi eura koje trebamo povući, opravdati, potrošiti i zakopati. To je ogroman zadatak i ja očekujem od vlasti, prije svega od Vlade da se maksimalno fokusira na to jer je to možda najvažnija stvar u ovom trenutku koju moramo rješavati. U sljedećoj godini imat ćemo proračunski manjak koji će biti značajan. Bit će teško vratiti iste prihode kakve smo imali 2019. godine. Novac koji dolazi iz Europske unije nije novac za krpanje proračuna nego novac za projekte iz kojih treba izrasti nova vrijednost, iz koje će se uzeti porezi, završiti u proračunu i iz toga financirati javne službe i javni sektor, sve ono za što smo shvatili da je važno – rekao je Milanović dodajući da to nije samo humanitarno i solidarno, već je egzistencijalno. Dodao je da nam solidarnost i socijalna pravda mora biti stalno pred očima, a ne samo u srcu uz nadu da će se i vodje dogoditi „Infobip“, tvrtka koja je na tržištima kapitala, hedgfondova uspjela prikupiti preko 200 milijuna eura. - Prednost takvog modela, a ovaj centar se naslanja na tu filozofiju,  je da ima nizak capex odnosno da ne morate uložiti milijarde u željezo, čelik, beton već svojim idejama stvarate ogromnu vrijednost. Kad kažete da je promet ovakve firme u ovom slučaju oko 600 milijuna eura, onda je jedini trošak kojeg ta tvrtka ima su ljudi, a oni su najplemenitiji trošak i drugih troškova nema. Dodušem, ekonomija ne može počivati samo na tome. Netko mora proizvoditi željezo i cement i opipljive stvari. Ne može sve biti samo za odlikaše i ne moraju svi biti superodlikaši u svako doba u životu. Trebamo projekte i za dobre, vrlo dobre i dovoljne. Oni koji su nedovoljni, njima treba dati šansu da ne padnu razred – pojasnio je predsjednik Milanović koji je često u Zagorju i vidi pozitivne promjene.

 

Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar kazao je kako se s vizijom Poduzetničko – tehnološkog inkubatora krenulo još 2014. godine kad su se javili na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, međutim na natječaju nisu prošli, bili su prvi ispod liste. -To nas nije spriječilo da tu svoju viziju nastavimo dalje i dograđivati projekt. Javili smo se na natječaj 2016. godine, razvoj poslovne infrastrukture financiran iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Odluka o financiranju donesena je 11. kolovoza 2017. godine, a 15. rujna je odmah potpisan ugovor i krenuli smo u izradu završne dokumentacije i dobivanje građevinske dozvole – kazao je župan Kolar zahvalivši se Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu gospodarstva koje je otvorilo natječaj i pružilo šansu da uopće uđemo u jedan takav projekt. - Ukupna vrijednost ovog projekta je preko 32 milijuna kuna, intenzitet potpore je 67,49% i od toga su bespovratna sredstva preko natječaja ministarstva gotovo 20 milijuna kuna, fond za sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova preko 1,4 milijuna kuna, 11,2 milijuna kuna je domaća komponenta, a to znači sredstva KZŽ – objasnio je župan Kolar.

Cilj uspostave ovog Poslovno – tehnološkog inkubatora kao poduzetničke potpore je da potiče gospodarski razvoj temeljen na znanju, a budući da je danas znanje danas glavna proizvodna snaga i pokretač razvoja. Poslovno – tehnološki inkubator nije samo mjesto za razvoj poduzetnika – početnika, već je i za poduzetnike u fazi rasta i razvoja koji se suočavaju s razvojem novi ideja i projekata, a kojima će se mentorskim, savjetodavnim uslugama i zajedničkom suradnjom pružiti potpora u realizaciji njihovih ideja i izradi simulacije varijantnih rješenja. Najrazvijenija grana gospodarstva u KZŽ je metalska industrija te je upravo izbor naše Srednje škole u Krapini i uspostavljenje naših centra za robotiku i nove tehnologije predstavlja stvaranje preduvjeta za još uspješniji razvoj ove grane gospodarstva. KZŽ je važno središte metalske industrije s mnogo izvozno orijentiranih tvrtki i ima potrebe za kvalitetno osposobljenim kadrovima što je također jedna od glavnih uloga ovog centra. Ovo će biti centralno mjesto gdje se ostvaruje izravna suradnja između gospodarstva i obrazovanja. Cilj nam je omogućiti razvoj tehnoloških start-upova, razvoj i umjetne inteligencije koja je jedna od najznačajnijih tehnoloških trendova današnjice. Umjetna inteligencija pruža bezbroj prilika za start-upove. Krapinsko – zagorska županija je također aktivni dionik nacionalnog i međunarodnog potpornog sustava razvoja poduzetništvu. Županija je nositelj licence Svjetskog investicijskog foruma poslovnih anđele s područjem djelovanja u Europskoj uniji, a ured za područje cijele EU je u KZŽ. Uspostavljena je mreža mentora koju čini deset iskusnih mentora koji su i u ovo vrijeme korone uložili preko 100 sati rada s poduzetnicima. Tako su župan Željko Kolar i direktorica Poslovno – tehnološkog inkubatora Martina Jantol Županić objasnili zadatke ovog Inkubatora. - Poslovno – tehnološki inkubator KZŽ središno je mjesto za poticanje razvoja gospodarstva, mjesto gdje je kreativnost na prvom mjestu, gdje se ideje pretvaraju u poduzetništvo, a inovacije u nove proizvode i usluge – poručio je Kolar.

 

Gradonačelnik Grada Zoran Gregurović uputio je zahvale svima koju su sudjelovali u realizaciji projekta Poslovno – tehnološkog inkubatora. – Ja bih želio iskoristiti priliku da kažem veliko hvala. Veliko hvala svima koji su od početka bili uključeni u ovaj projekt. Najduži put počinje prvim korakom, prvi korak je bio ideja. Hvala KZŽ, svim članovima Gradskog vijeća Grada Krapine koji su koncem 2013. godine donijeli odluku da poklanjamo negdje oko 8,300 kvadrata zemljišta za izgradnju Poslovno – tehnološkog inkubatora. Hvala svima koji su se uistinu trudili i sudjelovali u projektu da bi danas s ponosom stajali ispred ove zgrade. Hvala županu Kolaru i njegovom timu i ministarstvu koje je pratilo ovaj projekt. Uvijek je najteže donijeti odluku i napraviti taj prvi korak, a ja sam siguran da će ova institucija biti poticaj svima da upravo naprave taj prvi korak da krenu u svijet poduzetništva i da krenu u ono što nosi tržište rada. Ponosan sam, srce mi je veliko, drago mi je da je to upravo ovdje u Krapini. Čestitke i zahvale upućujem i Srednjoj školi Krapina koja je ušla u ovaj prostor, naša srednja škola je jedna od najboljih u Hrvatskoj. Vjerujem da će u ovaj prostor ući i naše Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina i da ćemo tada uistinu zaokružiti ovaj proces – kazao je gradonačelnik Gregurović.

 

Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric je kazao kako je ovo 28. otvoreni inkubator. – Otvorenih 28 inkubatora od 47 pokazuje kako su kapaciteti kako prijavitelja, ali tako i nas kao središnje vlasti, sposobni da u sljedećem izazovnom razdoblju koje nam slijedi, a to su 22 milijarde eura koje je naš premijer zajedno s Vladom i sa svojim timom posljednjih mjeseci uspio izboriti. Mi kao agencija smo u posljednje četiri godine proveli 800 projekata u iznosu od 35 milijardi kuna. Puno je u medijima navoda i sumnji da li možemo mi iskoristiti ta sredstva, ja sam siguran da možemo korak po korak, projekt po projekt realizirati te velike izazove. Ono što bi htio naglasiti da kroz ovih 28 otvorenih inkubatora, mi već sada imamo 374 poslovna subjekta koji djeluju u njima. Očekujemo da ćemo još kroz preostalih 19 inkubatora zapravo doći do nekog broja od 500 poslovnih subjekata. Europski novac je tu pred nama i samo zajednički možemo napraviti nešto tako – rekao je Petric.

 

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić podsjetio je da Zakon o utvrđenju poduzetničke infrastrukture određuje oblike i sustav potpora, a sadrži jedinstveni registar te infrastrukture. - U Hrvatskoj u tom registru dosad imamo upisano npr. 575 poduzetničkih zona od kojih je verificirano 259. To verificirano je bitno i znači zbog budućih projekta. Također upisano je i 248 poduzetničkih potpornih institucija i jedna od njih će, vjerujem, biti ovaj inkubator. Ta infrastruktura se do ulaska Hrvatske u Europsku uniju financirala prije svega iz državnog proračuna i tek kreiranjem javnih poziva kojim je financiran i ovaj projekt, dakle razvoj poslovne infrastrukture iz 2016. godine. Bio je to jedan konkretni zamah u financiranju tih objekata odnosno kompletnog pristupa i podrške kroz poduzetničku infrastrukturu. Cilj ovog poziva bio je razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničke i poslovne infrastrukture i povećanje broja proizvoda i usluga koje ona omogućava. To će se postići ulaganjem, ali i proširenjem postojećih kapaciteta postojećih poduzetnika, ali i  omogućavanjem prostora i uvjeta za stasanje novih. Metaloprerađivačka industrija je najjaći segment u ovom okruženju i siguran sam će kroz prostore, koje sada već koriste Srednja škola, trenutno pet stanara i svi budući, podići tu vrstu industrije na još veći nivo konkurentnosti na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Ono o ćemu moramo razmišljati sada, a i u budućnosti, je natječaj Mreža BOND. Vjerujem da će se Poduzetnički centar KZŽ javiti na taj natječaj koji je objavio HAMAG BICRO, na taj način ćemo kroz još jedan projekt doprinijeti novim znanjima – pozvao je Antonić.

 

- S velikim veseljem i ponosom danas stojimo ovdje ispred našeg prvog infrastrukturnog projekta, naše prve poduzetničke potporne infrastrukture koju smo stvorili od same ideje do gotovog objekta. Statistički podaci nam već godinama ukazuju na preživljavanje tvrtki u prvim godinama da značajno utječe potpora kroz strukturu usluga inkubatora i da je taj vid potpore jedan od važnijih čimbenika uspjeha, naravno uz kvalitetnu ideju i upornost naših poduzetnika. Želimo postići da poduzetnici što lakše stvaraju nova tržišta, internacionaliziraju svoje poslovanje, stvaraju  nova partnerstva i cilj je naravno inkubatora i poduzetničke potporne infrastrukture i cijelog javnog sektora da oni rastu i zapošljavaju ljude – rekla je ovom prigodom Martina Jantol Županić, direktorica Poslovno – tehnološkog inkubatora u kojem je već 11 postojećih poduzeća.

Nositelj projekta je Krapinsko – zagorska županija, partneri su  dvije poduzetničke potporne institucije kao što je spomenuto Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske REGEA i Grad Krapina. Kao suradnici na projektu priključili su se Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina te 13 lokalnih jedinica Općina Bedekovčina, Grad Zlatar, Općina Hrašćina, Grad Pregrada, općine Radoboj, Stubičke Toplice, Desinić, Tuhelj, Desinić i Marija Bistrica.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Još članaka iz "Županija"

Facebook

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su: -autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Sveti Rok i Maslenica, -dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica. Na Jadranskoj magistrali (DC8) između...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program