ZL: Nažalost, i proteklu godinu najviše je obilježila pandemija, koja je itekako utjecala na život i rad svih ljudi, a posebno poduzetnika i obrtnika.  Koje su to poteškoće koje je pandemija najviše stvarala Županiji kao instituciji?

Kolar: Županija je, između ostalog, i institucija koja upravlja zdravstvenim ustanovama i samim time smo uključeni  u pandemiju koronavirusa od prvog dana. Naš angažman s ravnateljicama i ravnateljima zdravstvenih ustanova i upravnim vijećima je bio ogroman, prvenstveno oko rada samih ustanova za vrijeme pandemije. Morali smo biti vrlo fleksibilni i domišljati te ponekad vrlo dobro kombinirati kako bi sustav uopće izdržao. Zato se prvenstveno moram zahvaliti svim zdravstvenim djelatnicama i djelatnicima, u svim zdravstvenim ustanovama, bolnicama, liječnicima obiteljske medicine koji rade na području Krapinsko – zagorske županije, kao i Zavodu za hitnu medicinu, koji je također odradio velik posao. Isto tako, naš Zavod za javno zdravstvo je čitavo vrijeme, zajedno sa Stožerom civilne zaštite kojeg sam imenovao, kreirao mjere i dogovarao realizaciju tih mjera. Pri tom smo se trudili angažirati i javno mnijenje te slati poruke o načinu ponašanja koji je potreban kako bismo imali što manje zaraženih. U svakom slučaju, mi smo i dan danas itekako involvirani u pandemiju i ja svako jutro dobijem izvješće o broju hospitaliziranih i o broju pacijenata na respiratoru. Stoga smo u svakodnevnom kontaktu s našim ravnateljima bolnica, donosimo mjere i koordiniramo oko zatvaranja ili preseljenja pojedinih odjela i smanjenja određenih aktivnosti pojedinih odjela. Jer mi ne smijemo u ovoj pandemiji zaboraviti da ljudi boluju i od drugih bolesti i ti ljudi se trenutno neadekvatno liječe. Zbog toga smo se i čitavo vrijeme trudili voditi tu jednu afirmativnu kampanju i pozivali ljude da se cijepe, no, nažalost, ni ta naša kampanja još uvijek nije dovoljno pomogla.

ZL: Koliko je pandemija zahtjevala dodatnih resursa, što se tiče samih zdravstvenih djelatnika, ali i nove opreme?

Kolar: Mi smo sami sebi dali zadaću da ćemo u svakom trenutku osigurati liječnicima Opće bolnice Zabok dovoljan broj respiratora u odnosu na broj zaraženih i da se nikad neće dogodti, kao što se to događalo u nekim drugim zemljama, pa čak i u nekim hrvatskim bolnicama, da liječnici moraju odlučivati, odnosno birati između dva pacijenta, kojeg će od njih staviti na respirator. I mi smo to do sada uspjeli i nadam se da će to tako i ostati. Dakle, čitavo smo vrijeme kupovali i respiratore i high-flow uređaje, kao i uređaje za praćenje vitalnih funkcija. U ovih nešto više od godinu i pol dana uložili smo oko pet milijuna kuna samo u takvu opremu, odnosno, opremu potrebnu za liječenje COVID-a.

ZL: U odnosu na neke druge županije, gradove i općine, dosta ste, da se tako izrazimo, 'bezbolno' donijeli Proračun za 2022. godinu, kao i Plan razvoja Krapinsko – zagorske županije do 2027. godine. Dogovarate li se s oporbom prije samog donošenja takvih dokumenata ili jednostavno imate svoju viziju koju im kao takvu prezentirate?

Kolar: Moja vizija i vizija mog tima za razvoj Krapinsko – zagorske županije je kristalno jasna. Mi smo i kroz strateške projekte i kroz kroz naš Plan razvoja, a prije i kroz Strategiju razvoja i Masterplan, odredili naše prioritete. I točno znamo što hoćemo i kuda idemo te smo si zacrtali način rada kojim želimo to ostvariti. Imamo Partnersko vijeće u kojem, prilikom izrade Plana razvoja i Strategije razvoja, ne sudjeluje samo vlast. U tome sudjeluje i oporba. Gradonačelnici i načelnici svih političkih opcija. Civilno društvo. Udruge. Tu nema strančarenja. A kod proračuna, naravno da ga priprema većina i ja ga ne dogovaram s oporbom jer to nisam ni obavezan raditi. Ali je interesantno da HDZ nikad nije išao s amandmanima na proračun. Jer vi kad idete s amandmanom, morate reći kome dajete, a kome uzimate. A tu onda nastupi ono: 'Ne bih se ja štel nikome zameriti'. S druge strane, naravno da bi svatko u proračunu i nešto drugačije posložio i raspodijelio. Morate biti svjesni da je velik dio toga zadan ranije potpisanim ugovorima, strateškim projektima i projektima koji su već u provedbi. Onda imate neke stvari koje su definirane zakonom i, s obzirom na visinu proračuna, nemate tu baš previše prostora. No, možete jasno odrediti pravac. I mi to radimo. Ipak, moram vas ispraviti. Nije bilo 'bezbolno', Nikad nije bilo teže sastaviti proračun. Ovo je trinaesti proračun koji sam sastavio kao čelnik, četiri kao gradonačelnik Klanjca i deveti kao župan. I zbilja je ovo bilo najteže iz razloga jer Mehanizam za oporavak i otpornost nije definiran, kao ni nova financijska omotnica. Ni ITU mehanizmi nisu do kraja definirani, a mi smo morali prema novom zakonu raditi ne samo prijedlog proračuna za 2022. godinu i projekciju za 2023. i 2024., nego za čitav mandat. I to je od nas tražilo puno kreativnosti i puno analize i moji pročelnici, naši upravni odjeli, naše razvojne agencije, ZARA i REGEA, i Poduzetnički centar, i Ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti, i naš Zavod za prostorno planiranje... svi su bili maksimalno angažirani. Mi smo to mjesecima brusili, vagali nijanse, na koji način da izađemo s proračunom, a da sami rebalansi neće izazivati velike potrese. No, ono što je ključno, jest da su naši proračuni, od mog prvog proračuna, čije je izvršenje bilo 147 milijuna kuna, do zadnjeg koji je bio 225 milijuna kuna, kontinuirano rasli.

ZL: Često naglašavate da je turizam najvažnija strateška grana razvoja Krapinsko – zagorske županije. Evo, dobri turistički rezultati i nagrade ne izostaju ni u vrijeme pandemije, no, i vi ste svjesni da bez povećanja smještajnih kapaciteta i ponude, nema ozbiljnog napretka. Najavljivani su veliki projekti, gradnje hotela, Rusi, Kinezi, hotel u Krapini, projekt 'Stubaki', no ne samo da nema gradnje novih hotela, nego je čak zatvoren hotel u Krapinskim Toplicama, odlaze nam bolnice Akromion i Sv. Katarina... Zbog čega se takve stvari događaju?

Kolar: Akromion odlazi jer im mi ne možemo na uštrb Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice osigurati dodatni prostor. Ne odlazi oni zato što tu loše posluju, ili zbog toga što nemaju dobru suradnju s našom bolnicom, ili što nemaju naš suport. Odlaze iz razloga jer im ne možemo osigurati dodatni prostor kojeg oni imaju u viziji svog širenja. Čim je bila najava da Akromion odlazi, u mojem su uredu bile tri slične institucije koje se odmah žele useliti. Prema tome, tu se ništa revolucionarno neće dogoditi. Drugo, kad dobijete pismo namjere od nekog stranog investitora, naravno da će svaki načelnik općine izaći s time u javnost. Međutim, nakon one krize koja se dogodila, pogotovo na Cipru, u Grčkoj i u Turskoj, mi smo naglo skočili i velike investicije na Jadranu, za koje je nekad trebalo petnaestak godina da se povrate, postale su investicije kojima je povrat sedam godina. I naravno da oni koji su planirali investirati u veće smještajne kapacitete na području kontinenta su to malo stavili sa strane i investirali na Jadranu. Jer kod nas je puno duži rok u kojem se investicija vrati investitoru. I to je čista poslovna odluka i, naravno, razumljiva. S time da, evo, sad na ovom natječaju kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, koji ide za turistički sektor, tri naše hotelijerske kuće će se javiti na natječaj za značajno povećanje svojih smještajnih kapaciteta. Ja neću najavljivati koje su to, to će najaviti njihov menadžment, ali, evo, novi vlasnici Terma Jezerčica već su to javno najavili i kupili svo okolno zemljište koje su mogli. Isto tako, mi smo u međuvremenu značajno povećali i broj kreveta u privatnom sektoru, i to sjajnih smještajnih kapaciteta s pet zvjezdica, dakle, s bazenima, wellnessom, jacuzzijima... Digli smo to na jednu visoku razinu. Terme Tuhelj su investirale u kamp s pet zvjezdica, prvi na kontinentu u Hrvatskoj. Dakle, bilo je investicija.  A konkretno, što se tiče Krapinskih Toplica i Kumrovca, odnosno, kako ste vi spomenuli 'Kineza', s gospođom Yu je pregovarala Vlada Republike Hrvatske, nju su primali resorni ministri, isto kao što sam je primio i ja, kao što ju je primio i bivši načelnik Općine Krapinske Toplice Ernest Svažić. I naravno da smo morali najaviti i investiciju u Kumrovec, i investiciju u Krapinske Toplice. Što se u međuvremenu dogodilo s gospođom koja je kupila okolno zemljište i dala akontaciju za prijavu na natječaj, ja ne znam. Od onda nisam uspio uspostaviti kontakt s njom. No, ja se nadam da će ministarstvo ponovo na proljeće raspisati natječaj i da će biti zainteresiranih. Dakle, bit će investicijskog ciklusa u turizmu. I ono što je najbitnije, ja još uvijek nisam odustao od Stubaka i vjerujem da ćemo na kraju ipak realizirati taj projekt. Možda nešto drugačiji nego što smo ga zamislili na samom početku, što je i logično s obzirom na promjene na turističkom tržištu i navikama turista, ali ja se nadam da ćemo taj projekt realizirati. Jer ja nisam čovjek koji odustaje.

ZL: U javnosti se najviše govori o velikim projektima, no, građanima su nekako uvijek prioritet ceste i ostala komunalna infrastruktura. Mnogi su i nezadovoljni. Županijska uprava za ceste KZŽ upravlja sa 670 kilometara cesta. Kako se i na koji način određuju prioriteti, odnosno, kako se odlučuje koja cesta i kada će se rekonstruirati i potpuno obnoviti, a koja samo privremeno sanirati ili kako se to obično kaže 'malo pokrpati'? Koliko tu ima stranačke politike?

Kolar: Mi smo napravili idejnih projekata za modernizaciju i sanaciju županijskih cesta, po prioritetima, u vrijednosti od 72 milijuna kuna. Drugim riječima, procjena je da bi nam trebao investicijski ciklus od 72 milijuna kuna kako bi sve županijske ceste u Zagorju stavili u zadovoljavajuće stanje. S time da svake godine trošimo od 5 do 6 milijuna kuna za sanacije klizišta na županijskim cestama, koje bi inače mogli uložiti u modernizaciju cesta. Dakle, u četiri godine mog prošlog mandata uložili smo 20 milijuna kuna samo u sanacije klizišta i 2,5 milijuna kuna u projektiranje. Za taj novac smo mogli obnovit 20 kilometara cesta. Što se tiče utvrđivanja prioriteta, Županijska uprava za ceste obišla je kompletno sve ceste u županiji, zajedo s načelnicima i gradonačelnicima, jer sam ja inzistirao na tome da se to napravi u direktnom kontaktu s lokalnom samoupravom, i napravili smo prioritete. Na prvoj sljedećoj sjednici Županijske skupštine tražit ću kreditno zaduženje za Županijsku upravu za ceste od 30 milijuna kuna. I prema prioritetima koje su napravile stručne službe ŽUC-a, po svim općinama i gradovima u Krapinsko – zagorskoj županiji, a u odnosu na stanje pojedine ceste i u odnosu na ukupne kilometre koje ima pojedini grad ili općina pod ŽUC-om, ući ćemo u jedan investicijski ciklus od ljeta 2022. do ljeta 2023. godine. I nema tu politike. Na Skupštini, kad ćemo ići sa zahtjevom za kredit, u tom će zahtjevu već unaprijed biti definirana svaka cesta koja će se sanirati sredstvima iz te kreditne linije, koja dionica i u kojoj općini. Ja mislim da transparentnije ne može biti. I svaka će biti iskoordinirana s načelnikom ili gradonačelnikom, odnsono načelnicom ili gradonačelnicom, kao što smo to napravili i u prošlom mandatu. I ako se sjećate, nije bilo nikakvih primjedbi od oporbe na taj dio. A svaka općina i grad ima svoje lokalne, nerazvrstane ceste za koje oni rade svoje planove asfaltiranja i određuju svoje prioritete. Naravno da ne možemo postići to da svi ljudi uvijek budu zadovoljni, ali ono što možemo jest da budemo transparentni.  I htio bih još samo naglasiti da za razliku od općina i gradova, koji su imali mjeru na koju su se mogli javiti da bi asfaltirali svoje ceste, ŽUC to nije imao i vjerojatno neće imati ni u novoj financijskoj omotnici. Zbog toga i idemo na novo kreditno zaduženje.

ZL: Neki vaši politički oponenti ističu kako je vaša svakodnevna prisutnost na brojnim događanjima diljem Zagorja svojevrsni populizam. Što vi kažete na to?

Kolar: Ja sam već rekao da mi je najveća politička satisfakcija bila kad su mi kolege iz HDZ-a na Županijskoj skupštini rekli da sam previše među ljudima. Za mene je to značilo da sam na dobrom putu. Naime, gdje god se pojavim, građani mi prilaze, pitaju me kad će se realizirati stvari koje su njima bitne i skreću mi pažnju na neke stvari koje bi trebalo riješiti. Dakle, ako niste među ljudima, onda ne dobivate pravu, direktnu povratnu informaciju. I to nije populizam. Ja se ne udvaram tim ljudima. I ne libim se ni u radijskim emisijama reći direktno ljudima da nisu u pravu ili da nešto nije bilo tako kako oni tvrde. No, izuzetno mi je bitno da hodam okolo, među ljude, ne iz razloga da budem viđen i da me se čuje, nego da vidim i čujem. Jer ako ne vidite i ne čujete ljude, ne možete znati što treba napraviti. Onaj koji ne čuje i ne vidi ljude, ne može donositi prave odluke. I to je moto kojim se čitavo vrijeme vodim.

ZL: I na kraju, koja bi bila vaša novogodišnja poruka Zagorkama i Zagorcima?

Kolar: Pa prije toga bih se želio još samo malo vratiti na prošlu godinu, jer se moram ponovo, još jednom zahvaliti našem medicinskom osoblju. Dobro znam zašto to ponavljam i vjerujte mi da imam razloga za to, jer znam koliko su ti ljudi, uz svo svoje znanje koje imaju, uložili i sebe same da pruže potrebnu pomoć pacijentima oboljelim od COVID-a. Isto tako, zahvaljujem i učiteljicama i učiteljima. Našim udrugama. Gospodarstvenicima i obrtnicima. Moram zahvaliti svim ljudima u Zagorju zbog načina na koji su reagirali na krizu, bez obzira što se nismo procijepili onoliko koliko smo to mi željeli i planirali. No, sve ostalo su svi zajedno odradili na jednoj uistinu visokoj razini. Moram zahvaliti i svim svojim suradnicima, svojoj zamjenici Jasni i bivšem zamjeniku Anđelku, koji zbog izmjena zakona više nije moj zamjenik za gospodarstvo. Zatim mojim pročelnicama i pročelniku, razvojnim agencijama i svim našim institucijama. A ono što nam želim u novoj godini... Mi smo napravili jedan sjajan okvir kroz Razvojni sporazum i kroz pripremu projekata. Napravili smo sjajan temelj i želim da na tom temelju gradimo dalje i da budemo još bolji nego što jesmo. Našim ljudima prije svega želim puno zdravlja i da sačuvaju živce. Jer ovo je sve veliki pritisak kojeg mentalno treba izdržati. I želim da budemo ustrajni te da ostvarimo sve ono što želimo napraviti. A ja sam duboko uvjeren da ćemo, moj dokazani tim i ja, u tome svakako uspjeti.

(Izvor: Zagorski list; Autor: Ivan Kovačić)