Zlatarska Sokolana najvažniji je materijalni spomenik sokolske aktivnosti na zagorskome području. Danas se u široj javnosti malo zna o sokolskom pokretu, iako je on kod mnogih naroda u zadnjim desetljećima 19. i nekoliko desetljeća 20. stoljeća odigrao značajnu ulogu. Sokol ili sokolstvo su tjelovježbeni pokreti koji su se u drugoj polovici 19. st. razvijali u slavenskim zemljama, posebice u Austro-Ugarskoj. Nositelji pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavljali odnarođivanju te se zauzimali za veća prava slavenskih naroda u sklopu Monarhije. Uzor sokolskom pokretu bio je antički odgoj u kojem se težilo skladu tjelesnog i duhovnog razvitka svake ličnosti. Sokolski pokret je utjecao da se tjelesni odgoj uveo u tadašnje škole, a naziv sokol nastao je pod utjecajem literature slavenskih naroda gdje su se junaci nazivali sokolima.

Dar domoljubnog župnika Žerjavića

U Zlataru Sokol je utemeljen u rujnu 1907. godine. Zlatarski sin, dr. Juraj Žerjavić, župnik u Mariji Bistrici, darovao je zlatarskome Sokolu 20.000 kruna i zemljište za gradnju sokolskoga doma. Gradnja je počela 1900. godine. No, otvorenje Sokolane dr. Žerjavić nije doživio. Umro je dva mjeseca prije njezina otvorenja , u srpnju 1910., a Sokolana je bila otvorena 8. rujna. Rodnome Zlataru domoljub Žerjavić ostavio je jedan od najljepših kulturno-povijesnih spomenika. Dvorana Sokolane generacijama Zlatarščana služila je kao mjesto kulturno-zabavnih događanja. No, prohujala desetljeća učinila su svoje. Neizbrisiv trag propadanja vrijedne građevine bio je i laicima vidljiv. Stoga je bio imperativ krenuti u njezinu temeljitu obnovu. Pretpostavljalo se kako je to posao u trajanju godinu, dvije, no otegnulo se i na pet. Nestrpljivi su (i s pravom znatiželjni ) i građani. O tijeku obnove razgovaramo sa zlatarskom gradonačelnicom Jasenkom Auguštan - Pentek. - Ugovor s izvođačem radova, zagrebačkim Ingradom, bio je potpisan potkraj listopada 2014. godine, a radovi su počeli 2015. godine. Nitko nije mogao slutiti kako će se oni otegnuti, jer tijekom obnove otvarali su se razni graditeljski problemi i okolnosti koje je trebalo rješavati, a nisu bili obuhvaćeni projektom. Primjerice, projektom nije bilo predviđeno skidanje fasade sa staroga dijela zgrade, nego samo popravak i obnova, međutim fasada je bila loša i odlučeno je o njezinu skidanju. Iz razloga statike injektirani su temelji zgrade. Poštovalo se sve što su tražili konzervatori – kaže zlatarska gradonačelnica, spominjući kako je do sada u temeljito obnovu Sokolane uloženo gotovo 11 milijuna kuna. Da bi u cijelosti uređena otvorila vrata sugrađanima, potrebno je još blizu četiri milijuna kuna.

Pomoć Ministarstva kulture

Obnovu proračunskim sredstvima uglavnom financira Ministarstvo kulture, Grad Zlatar prema svojim mogućnostima, kao i Krapinsko-zagorska županija. -Grad Zlatar početnih godina obnove nije mogao izdvojiti znatnija sredstva, s obzirom na zatečenu financijsku zbilju. Od 2017. godine izdvaja se više sredstava. Za iduću godinu proračunom smo predvidjeli milijun kuna. Ove godine Ministarstvo kulture predvidjelo je milijun kuna, što bi omogućilo približavanje kraju obnove. Kako su proljetos zbog pandemije COVIDA-19 smanjena proračunska sredstva i Zlatar je, kao i drugi korisnici, za obnovu Sokolane dobio manje, umjesto milijun, 500.000 kuna – kaže gradonačelnica. Zlatarščanima nije vidljivo kako je s dvorišne strane dograđena jedna cijela zgrada, modernija dakako, gotovo iste veličine. Tamo će, iz velikoga predvorja, biti glavni ulaz u dvoranu.

Filmovi, koncerti, predstave i ples

- Keramički radovi su završeni. Zatim sanitarni čvorovi za publiku i posebice za izvođače, za koje su uređene i garderobe. Na prvome katu nalazi se manja dvorana, pogodna za održavanje raznih sjednica, tribina, radionica… Uređeni su sustav hlađenja i kotlovnica, postavljeni su radijatori, dopremljena je oprema za kino projekcije, postavljen je razglas, uređeno je stubište, proširena je pozornica ispod koje je i „rupa“ za orkestar. Postoje sve mogućnosti za izvedbu manjih glazbeno-scenskih djela. Vjerojatno će najveće iznenađenje biti sama dvorana koja se može prilagoditi da, po potrebi, bude i plesna. Imat će oko 200 sjedećih mjesta, u parteru i na galeriji – niže popis obavljenih radova gradonačelnica Zlatara. Ovih zimskih dana počet će zagrijavanje zgrade, kako bi u njoj bila ujednačena temperatura. Fasadni dekoracijski elementi stigli su s restauracije i bit će na svojemu mjestu kad se uredi fasada s ulične strane Sokolane. - Činimo sve kako bi se u dvorani u rujnu iduće godine održao 50. festival dječje kajkavske popevke – kaže optimistički raspoložena Jasenka Auguštan – Pentek. A kad će Zlatarščani vidjeti obnovljeno zdanje svoje Sokolane i sami će zaključiti kako je Sokolana obnovom postala malo kazalište, kakvoga nema u Krapinsko-zagorskoj županiji.