Prethodni članak
Sljedeći članak

U Domačoj pivovari Zlatarščani proizvode ‘FeJst domaču pivu’

Kupci su nam ljudi koji vole guštati u pivi. Neki ljudi jednostavno više ne piju lagere, neki se tek upoznaju s kraft pivama, a mi ujedno objašnjavamo ljudima koja je razlika, razvijamo polako našu priču. Bit svega je da pivu kuhamo iz ljubavi, kažu


Od ve je tržište bogatejše za feJst dobru i kvalitetnu pivu! Poiščite nekteru z našega asortimana, nete požalili. No dobre, žal bu vam same koj ju niste ranejšte otkrili – originalan je poziv zlatarske ekipe pivara, vlasnika Domače pivovare i proizvođača svijetle ale pive, nefiltrirane i nepasterizirane, simpatičnog imena – Fejst domača piva.

Krenuli iz homebrewinga
A sve je počeo kada je Marijan Žalac iz Zlatara 1998. godine probao pšeničnu pivu u jednom zagebačkom ugostiteljskom objektu. – Vidio sam tada da postoje i neke druge pive, osim lagera. Rodila se tada ideja da bih mogao probati i ja proizvesti svoju, domaću pivu. Kraft pive nisu tada bile tako raširene kao danas i prošlo je par godina dok nisam krenuo u to. Onda sam, u par tih prvih kuhanja, vidio da ne mogu skuhati toliko lošu pivu, da i moja najlošija piva meni nebi bila bolja od, primjerice, Ožujske i Karlovačke. I onda je krenulo. Kuham pivu već više od 10 godina, pomalo se priključio i prijatelj Davor Cvetko, a nakon nekog vremena odlučili smo da bi našu proizvodnju mogli i probati komercijalizirati. Dakle, iz homebrewinga, kućnog kuhanja pive malih količina, krenuli smo u to, kao i 99 posto nezavisnih pivara u Hrvatskoj– ispričao nam je Marijan.

Uz Marijana i Davora, priključio se i Tomislav Labaš, i ova je poduzetnička trojka ove godine otvorila svoju Domaču pivovaru. Pojasnio je razliku između kraft i komercijalnih piva. – Kraft piva je piva koja je proizvedena od strane male nezavisne pivovare. To su većinom pive gornjeg vrenja (Ale), dok su komercijalne pive donjeg vrenja (Lager), a osnovna je razlika u kvascima. Većina kraft pivi je nefiltrirana i nepasterizirana, te zbog toga imaju kraci rok trajanja – kaže. Uglavnom, u projekt su krenuli prije 5 godina. – Sve smo financirali sami, iz vlastitih sredstava, bez zaduživanja, polako. Neko vrijeme smo isprobavali tehnologiju, malo nas je usporila i korona, no uspjeli smo službeno otvoriti pivovaru 1. lipnja ove godine. Dosta je tu posla bilo, spadamo pod prehrambenu industriju, pa smo morali uvesti HACCP sustav, sve je kompletno u inoxu, industrijski podovi, vodoperiva boja na zidovima itd. … - kaže Davor.


2000 l mjesečno
Ukratko je objasnio i postupak proizvodnje pive. Voda, ječmeni slad, hmelj, kvasac glavni su sastojci. U prvi uređaj, ukomljivač, ide samljeveni ječmeni slad i voda te se na određenoj temperaturi škrob iz ječmenog slada pomoću enzima pretvara u šećer koji je fermentabilan. – Kad enzimi odrade svoje, dobivena sladovina se pretače u kotao za kuhanje. U procesu kuhanja dodaje se začin hmelj. Hmelj daje budućoj pivi gorčinu, okus i aromu (miris). Hmelj za gorčinu dodajemo na početku kuhanja a hmelj za okus i aromu pri kraju kuhanja. Nakon toga začinjenu sladovinu hladimo i pretačemo je u fermentor gdje dodajemo kvasce ili gljivice. Gljivice pretvaraju šećer u alkohol, proces je sličan kao kod vina. Proces fermentacije gotov je za 7 do 10 dana nakon cega dobivamo pivu bez pjene i mjehurića. Piva se zatim puni u boce ili kegove (inox bačve) gdje se karbonizira. Nakon završenog procesa karbonizacije piva odležava u skladištu dva do tri tjedna prije konzumacije – pojasnio je Marijan Žalac.


Što se tržišta tiče, nisu, kaže opterećeni da svoju određene količine moraju prodavati pošto – poto, s obzirom da nije bilo nikakvih zaduživanja. Piva je, doduše, skuplja nego komercijalna, pola litre po 15 kuna. No, kako kaže Tomislav, kvaliteta opravdava cijenu. – Nekome tko je ljubitelj takve pive nije problem platiti i više. Kupci su nam ljudi koji vole guštati u pivi. Neki ljudi jednostavno više ne piju lagere, neki se tek upoznaju s kraft pivama, a mi ujedno objašnjavamo ljudima koja je razlika, razvijamo našu priču. Bit svega je da pivu kuhamo iz ljubavi. Na pivi radimo dok nije dovoljno dobra, kvaliteta mora biti 100 posto, odnosno nikada ne bismo ponudili pivu koju i sami ne bismo pili – ističe Žalac. Trenutni kapacitet pivovare je 2000 litara pive mjesečno.


Štokavski ili kajkavski
U svojoj ponudi sada imaju svijetlu ale pivu, a trenutno rade na crnoj pivi, koju će pokušati izbaciti na tržište do kraja godine, kada zimi i počne sezona crnih piva. FeJst domača piva ima oko 4,8 posto alkohola. – Malo je punija, pa ljudi to često zamijene i kažu da je prejaka. Nije, samo ima više arome – naglašava Marijan. A kako je nastalo ime, pitamo. – Kako smo godinama prije kuhali pivu, uvijek se pitalo, buš ovu iz dućana ili buš domaču? Onda je Davor predložil da se zove domača, a na jednom druženju, rekli smo, pa zake ne bi bila fejst domača? I to je bilo to – smije se Marijan. Prodaju u Zagorju i Zagrebu, imaju čak i dostavu, a sve se to može saznati na njihovoj simpatičnoj web stranici, dvojezičnoj – na štokavskom i kajkavskom.

– To smo tak napravili iz zezancije, kak su neke stranice na hrvatskom, engleskom, njemačkom, naši posjetitelji mogu odabrati štokavski ili kajkavski – kaže Marijan. Pa evo i nekoliko zanimljivosti koje nam otkrivaju na svojoj web stranici: ‘Prohibicionisti i ostali konzervativci več duge glediju na pivu kak na vražju pijaču. Če ne pretirame – piva sama po sebe ni opče loša. Kad se konzumiera normalne (radi društva, a ne radi oblievanja), piva je izuzetni mrzli oblizek koji kriepi pod pauzu od žmehkoga dela. Piva je furt bila važni diel društvenih okupljanja. To je bila i glavna stvar na sportski igrališta, kartanju i gađanju z lukem i strielu. Problemi su kad pivopije preveč spijejuili veruju da z pijaču moreju riešiti svoje probleme’.

 

  

Još članaka iz "Zlatar"

Facebook

Zbog prometne nesreće prekinut je promet na državnoj cesti DC1 između izlaza Pojatno i rotora Westgate u smjeru Zagreba.   Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, a zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnj...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program