Tijekom radova na obnovi Župne crkve svete Katarine u Zagorskim Selima ovih su dana otkrivene kripte ispod poda crkve, što je otvorilo novo poglavlje u istraživanju povijesti ove sakralne građevine. Za sada su otkrivene tri kripte, od kojih se jedna nalazi odmah nakon ulaza u crkvu s lijeve strane, druga ispred oltara također s lijeve strane, gdje su nekada bili smješteni pjevači, dok se treća nalazi nasuprot nje, s desne strane crkve. Najveća kripta, smještena ispred oltara, ujedno je i jedina do sada u potpunosti istražena. U njoj su pronađena dva lijesa s posmrtnim ostacima muške i ženske osobe, čiji identitet zasad nije poznat. Preostale kripte tek čekaju detaljna arheološka istraživanja i analize.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Otkrivene tijekom obnove

Kako nam je ispričao vlč. Majk Rušec, do otkrića je došlo tijekom prve faze konstruktivne obnove crkve, koja uključuje učvršćivanje temelja i sanaciju zidova.

- Do otkrića kripti došlo je tijekom prve faze konstruktivne obnove crkve, u sklopu koje su se učvršćivali temelji i stabilizirali zidovi građevine. Naime, zbog ranijeg klizišta u neposrednoj blizini crkve bilo je nužno provesti opsežne sanacijske radove kako bi se osigurala statička stabilnost objekta. U jednoj fazi radova podignut je dio kamenog poda unutar crkve kako bi se moglo pristupiti tzv. injektiranju temelja. Riječ je o postupku koji uključuje bušenje kosih rupa ispod temelja, s unutarnje i vanjske strane, kroz koje se potom ugrađuju armatura, beton i metalne šipke. Te bušotine, dužine oko šest metara, dodatno se povezuju armirano-betonskim vijencem na razini tla oko crkve, čime se postiže čvrsto i trajno učvršćenje temelja. Upravo prilikom uklanjanja kamenih ploča poda naišlo se na stariji, cigleni pod nekadašnje crkve, ali i na svodove kripti. Riječ je o bačvastim svodovima koji su ukazivali na šupljine ispod poda, nakon čega su kripte postupno otkrivane - objasnio nam je vlč. Rušec.

Mogući tragovi svećenika iz 19. stoljeća

U jednoj od kripti pronađeni su i ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju svećeniku, a koji je preminuo početkom 19. stoljeća, oko 1803. ili 1805. godine. Na dijelu lijesa, kako nam je opisao vlč. Rušec, vidljiv je natpis na latinskom jeziku, uključujući ime 'Joannes Zmailovich' te oznaku parochus, što znači župnik. Zbog lošeg stanja i prisutnosti podzemne vode, ti posmrtni ostaci neće se vaditi. No, kako ističe vlč. Rušec, te podatke treba još rekonstruirati, usporediti s povijesnim izvorima, župnom spomenicom... 

Kripte neće biti dostupne javnosti

Iako je riječ o značajnom otkriću, kripte nakon istraživanja neće biti prezentirane javnosti.

- Nažalost, kroz postojeće ugovore s Ministarstvom nisu predviđena sredstva za njihovu konzervaciju i prezentaciju jer se nije moglo unaprijed znati da ćemo na njih naići. Kripte će sada biti arheološki istražene, dokumentirane, fotografirane i detaljno opisane te će kao takve ostati zabilježene za povijest i ponovno zakopane – kaže nam vlč. Rušec.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Važnija obnova nego otkriće

Unatoč zanimanju koje je izazvalo ovo otkriće, najveći povijesni značaj upravo je obnova crkve, ističe vlč. Rušec.

- Ovo su grublji, konstruktivni radovi. Za drugu fazu već smo osigurali sredstva za izradu projektne dokumentacije koja obuhvaća cjelovitu obnovu crkve. U konačnici, to je i važnije od samog otkrića kripti - zaključio je vlč. Rušec.

Povijest crkve duga stoljećima

Župa na ovom području spominje se još u 14. stoljeću, dok se najstarija crkva na ovoj lokaciji spominje 1679. godine kao ruševina. Nova crkva izgrađena je 1691. godine, a blagoslovio ju je senjski biskup Adam Rattkay.

Kapela Majke Božje Žalosne dograđena je 1742., dok je zvonik izgrađen kasnije, 1829. godine, prema uzoru na toranj stare katedrale, a sagradio ju je domaći graditelj Matija Ledinski. Današnji izgled crkva poprima sredinom 19. stoljeća, a od tada do danas nije bilo većih zahvata, sve do sadašnje obnove.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.