Danas je Badnjak. Što je zapravo - Badnjak ?

Badnjak je dan uoči velikog kršćanskog blagdana Božića, dana rođenja Isusa Krista. Ali Badnjak je i panj, drvo koje se stavlja u peć na badnju večer.

Kako se tradicionalno slavio Badnjak u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ? U Zagorju se Badnjak slavio na poseban način, a rijetki tu lijepu tradiciju njeguju i danas.

"Glava kuće"  je sa svim muškim članovima u obitelji rano ustao na badnje jutro i krenuo u šumu posjeći Badnjak. Obično se biralo mlado, pravo hrastovo ili cerovo drvo. Badnjak se siječe i zasijeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane.

Prema narodnom vjerovanju, Badnjak se mora posjeći s tri jaka udarca. Kad se donese kući, drvo se uspravi pored ulaznih vrata.  U dom se unosi kad padne mrak, zajedno sa slamom i pšenicom.

Slama ide ispod stola, a pšenica i ostale žitarice na stol i to u obliku križa. Na stol se stavljaju i kovanice koje se daju prosjacima koji navarate u kuću božićnih dana.

Gazdarica, kćeri i baka kitile bi "cimera", bor koji bi bio u kutu kuhinje ili na stolu u sobi.

Na Badnjak se posti, danas se jede riba, a nekad kaše i žganci.

Običaj je da cijela obitelj ide na polnoćku. Ako su u kući djevojke za udaju, zadnji kuću napušta gazda, koji se i prvi vraća s polnoćke i otvara prozor prema cesti. Time se simbolički prizivaju prosci kojima je otad otvoren put do kuće buduće mladenke.

A udavače su nekad 12 dana, sve od blagdana Svete Lucije do Badnjaka bacale ili palile po jedan papirić na kojemu je bilo napisano jedno muško ime. Ime koje ostane na zadnjem papiruću kojeg djevojka otvara poslije polnoćke, ime je njezina budućeg muža.

Badnjak se stavlja navečer u peć koja mora gorjeti sve do božićnog jutra. Vatra u peći ne smije se raspirivati puhanjem, niti gasiti. Drvo  se u peći ne dira kako se ne bi raspolovilo i donijelo nesreću toj obitelji. Nije dobro zaspati dok Badnjak ne pregori.

Vrijedne su gazdarice ujutro, na Božić, pokupile sav pepeo kako bi ga po potrebi miješale sa vodom i davale onom koga zaboli glava sljedeće godine.