Prethodni članak
Sljedeći članak

Želimo zelenu Hrvatsku

Okrugli stol na temu kružnog gospodarstva u Zaboku


Hrvatska gospodarska komora u suradnji s tvrtkama Valoviti papir Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., Regeneracija d.o.o. i Stražaplastika d.d. organizirala je okrugli stol na temu kružnog gospodarstva u prostoru tvrtke  Valoviti papir - Dunapack d.o.o. u Zaboku.

Poduzetnici su na ovom skupu prezentirali primjere dobre prakse uspješnog korištenja sekundarnih sirovina i to u području otpadnog papira, stakla, tekstila i plastike. U vrijeme kada je radi utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini sve teže doći do sirovina na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, ovi primjeri dobre prakse osim ekološkog, imaju i iznimni gospodarski značaj, rečeno je na skupu.

Zvonimir Čuljak, generalni direktor poduzeća Valoviti papir Dunapack, rekao je da je kružna ekonomija značajna ne samo za gospodarstvenike nego i za građane. - U ovim vremenima imamo svi problema sa sirovinama, materijalima i resursima, interes nam je podići svijest o značenju kružne ekonomije i prikupljanju i sortiranju otpada te njegovom korištenju kao sirovine. Ako govorimo o tvrtki Valoviti papir Dunapack, ona radi ambalažu iz papira koji je 100 posto recikliran. U tom procesu imamo tehnološki otpad kojeg svog skupljamo i šaljemo na preradu da bi se dobila nova sirovina, novi papir. Imamo zatvoreni krug, osim prikupljanja otpadnog papira imamo i preradu tog papira u papir kao gotov proizvod i korištenje tog papira kao sirovine za ambalažu, koja ide nazad na tržište da bi se ponovno prikupila kao sirovina. Skupimo 75 tisuća tona otpadnog papira – rekao je Čuljak.

''Regeneracija je jedna od najstarijih tvrtki koja kružno gospodari, mi smo se s tim počeli baviti dok nismo znali za sam termin, od samog početka 1954., od osnivanja tvrtke'' – rekao je Anđelko Švaljek ispred Regeneracije, dodavši da mu je drago što tvrtka može podijeliti svoja iskustva i znanja. ''Kompletna naša proizvodnja je bazirana na recikliranim tekstilnim vlaknima, većinu materijala za to uvozimo iz Slovenije, Austrije i Italije, kompletna prodaja gotovih proizvoda je na tržištima EU. Tepisi su ekološki proizvod, bazirani na lokalnim sirovinama i isključivo prirodnim materijalima ''– dodao je Švaljek.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, istaknula je da je okrugli stol organiziran u Zaboku jer se ovdje mogu naći primjeri dobre prakse. ''Na jednom relativno malom geografskom prostoru imamo primjer četiri izvrsne industrije koje su vodeće kompanije, lideri u području gospodarenja otpadom, kružnog gospodarstva, recikliranja. Kružno gospodarstvo i ponovna uporaba materijala čini tvrtke konkurentnijima i jačima na tržištu. Mi u Hrvatskoj želimo resursnu učinkovitost, energetsku učinkovitost, zelenu Hrvatsku kao dio zelene Europe – istaknula je Šćulac Domac.

Josip Grilec ispred Stražaplastike istaknuo je da su iskustva s kružnim gospodarstvom sve bolja. ''Mi koji se bavimo preradom i proizvodnjom plastike moramo biti dionici te kružne ekonomije da bi iz proizvoda koji smo napravili nekad za jednu namjenu, napravili proizvod za drugu namjenu'' – rekao je Grilec.

Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropack Straža rekao je kako su u Hrvatskoj reciklira nešto više od 50 % stakla. ''U modernijim ekonomijama u Europi, taj postotak je značajno veći. Prema tome mi moramo još puno toga napraviti da bi naš sustav poboljšali toliko da se približimo cilju 70-75 %. Da bi se to postiglo mora se izgraditi sustav sakupljanja, koji omogućava da se u sustav vrati veća količina starog stakla. Naš sustav očito nije dovoljno efikasan, kad se već godinama držimo na brojci od 50 plus-minus posto, dakle nešto sustavu treba poboljšati. Ja ne velim da je totalno loš, nego je potrebno ažuriranje, da se postigne bolji efekt.'' – napomenuo je Premužak, i dodao: ''Mi daleko više moramo starog stakla uvesti kao sekundarnu sirovinu, zbog toga što su naši proizvodni kapaciteti u Humu na Sutli daleko veći od tržišta ambalažnog stakla u Hrvatskoj. ''

Župan Željko Kolar komentirao je činjenicu da je KZŽ jedna od najboljih regija u kojoj se koriste sekundarne sirovine. Izrazio je zadovoljstvo što u KZŽ postoje takve izuzetno uspješne tvrtke, koje su među prvima u Hrvatskoj shvatile da se treba pozabaviti kružnom ekonomijom i da treba reciklirati sirovinu. ''Ona poduzeća koja su prije krenula sa time, prije svega stvaraju jedan određeni imidž i povećavaju vrijednost samog svojeg proizvoda s jedne strane, a s druge strane pojeftinjuju svoju proizvodnju. Taj kružni model je jednostavno nešto s čime ćemo se morati pozabaviti u čitavoj RH, a Europa je već napravila nekoliko koraka više nego mi.'' rekao je Kolar i dodao kako je izuzetno bitno stvoriti svijest kod ljudi, od školovanja, od dječjeg vrtića i škola da je to otpad a ne smeće i da se može ponovno vratiti u funkciju. ''Svi naši projekti koji će ići u slijedeću financijsku omotnicu i na mehanizam za oporavak i otpornost, bit će projektirani u tom smislu.'' – zaključio je župan Kolar.

Uz navedene na okruglom stolu su sudjelovali i Ana Marija Matak, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Ministarstva gospodarstva i održivog razvojate gost iz Austrije Clemens Rosenmayr iz Austrijske gospodarske komore.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program