Korona udar na potrošnju hrvatskih kućanstava već sada je velik, a u nastavku godine potrošnja kućanstava mogla bi se dodatno smanjiti. Primjetno je da hrvatska kućanstva više novca izdvajaju za kupnju osnovnih živežnih namirnica poput hrane. Uz to, pandemija koronavirusa donijela je i neke nove, većini ljudi donedavno nezamislive troškove, poput kupnje maski i dezinficijensa te veće potrošnje za lijekove. S druge strane, u slobodnom je padu kupnja svega onoga što ne spada u kategoriju nužnog, piše Index.hr. - Uobičajeni je obrazac ponašanja potrošača u krizi da ljudi postaju oprezniji u potrošnji te da potrošnju prilagođavaju trenutnoj situaciji, ali i očekivanjima. U vrijeme krize ljudi su novac skloniji staviti na stranu, odnosno uštedjeti, jer ne znaju što im nosi sutra. Kupuju se osnovne stvari, poput hrane i lijekova, dok se znatno manje troši na luksuzna dobra, poput automobila i namještaja - objašnjava za Index makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

I dosad objavljeni podaci o potrošnji kućanstava u ovoj godini pokazuju da su hrvatska kućanstva u prvoj polovici godine znatno manje trošila nego ranije. Prema podacima državne statistike, potrošnja kućanstava u prvom je ovogodišnjem tromjesečju porasla zanemarivo malih 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u drugom kvartalu potonula čak 14 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Sunovrat osobne potrošnje u drugom je tromjesečju ponajprije posljedica lockdowna, za vrijeme kojeg potrošači uglavnom nisu imali gdje potrošiti novac, no dijelom se, kažu ekonomisti, može pripisati i početku rezanja plaća u privatnom sektoru te otkazima, što je sve smanjilo raspoloživi dohodak kućanstava.

Iako smo iz karantene izašli prije otprilike četiri mjeseca, oprez kod potrošnje je ostao. Krnja turistička sezona svakako je potakla potrošnju građana, no u nastavku godine potrošnja će ovisiti o brojnim faktorima, od kojih će najvažniji biti razina plaća i sigurnost radnih mjesta, kao i očekivanja o daljnjem razvoju situacije s koronavirusom te "odmrzavanje" ovrha. . Mislim da ćemo u narednom razdoblju moći zaboraviti na kupnju takozvanih luksuznih proizvoda i usluga, poput kućanskih aparata, namještaja ili putovanja. Ljudi su jako oprezni, postoji strah oko toga hoće li sačuvati radno mjesto i plaću. I stanje na tržištu rada, na kojem raste nezaposlenost, iako to zasad još nije dramatično, ljude tjera na promjene u potrošnji - ističe za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Problem je i velika neizvjesnost. Nitko, naime, u ovom trenutku još ne može reći koliko će dugo koronakriza trajati, ni kada će točno krenuti oporavak te kojom dinamikom ćemo se vraćati na pretkrizne razine. Većina analitičara očekuje oporavak u sljedećoj godini, no naši sugovornici kažu da, ako on i krene u 2021., ne treba očekivati onako velik rast potrošnje i gospodarske aktivnosti kakav se ranije najavljivao. Stoga su i u svojim prognozama oprezni te ističu da su one sklone promjenama. Tako, primjerice, Živković Matijević zasad očekuje da će potrošnja kućanstava u Hrvatskoj u ovoj godini pasti 8,5 posto, dok bi u sljedećoj godini trebala porasti 4,5 posto. No, napominje naša sugovornica, sve je puno neizvjesnosti i ovisit će o epidemiološkoj situaciji, odnosno o tome hoće li se i kada naći cjepivo i lijek za koronavirus, ili ćemo se morati naviknuti na život s covidom. Iako za to još nema konkretnih podataka, iz dosadašnjeg obrasca ponašanja hrvatskih potrošača izgledno je da će koronakriza promijeniti i strukturu potrošnje naših kućanstava. I to, nažalost, u krivom smjeru. Mnogi su već sveli potrošnju na, kako se to kaže, kupnju "kruha i mlijeka", a neizvjesnost koju nam nose jesen i zima je velika, što znači da je još puno kandidata za svođenje potrošnje samo na ono najosnovnije.