U Dubrovčanu, pokraj Velikog Trgovišća, gradi se jedinstveni Park labirinata, sadržaj kakav ovaj dio Zagorja dosad nije imao. Ne radi se o klasičnim labirintima od živice, već o simboličkim prostorima, njih čak sedam, od kojih svaki nosi posebno značenje – od mudrosti i stvaranja do slobode i povezanosti s prirodom.

Snažna podrška Općine i Fonda

Ukupna vrijednost uređenja i nadogradnje iznosi oko 180.000 eura, a glavnu financijsku i infrastrukturnu podršku daje Općina Veliko Trgovišće, koja pokriva tri četvrtine troškova i vodi izvedbene radove – od iskopa do uređenja staza i uzvisina. Turistička zajednica Biser Zagorja uključena je kao nadogradnja, kroz nju ide idejno oblikovanje cijelog prostora, nabava biljaka i izrada informativnih panoa. Osim toga, Turistička zajednica Biser Zagorja i ove je godine osigurala 150.000 eura iz Fonda udruženih turističkih zajednica, čime su dodatno potpomognuti i ovaj i drugi srodni projekti. 

O viziji projekta, ulozi lokalne zajednice, izazovima i planovima za daljnji razvoj turizma razgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Biser Zagorja, Tatjanom Petranović Capar.

- Nakon što smo uredili Aleju znamenitih Zagorki i Zagoraca, odmah uz nju, ostala je još jedna parcela koja je do tada bila zapuštena. Prvotna ideja bila je da ondje napravimo dječje igralište namijenjeno prvenstveno lokalnoj zajednici, no odlučili smo se za projekt koji će imati i turističku vrijednost. Tako je nastala ideja o Parku labirinata koji će simbolički predstavljati zaštićena područja Krapinsko - zagorske županije – otkrila nam je Petranović Capar.

Sedam labirinata, sedam priča

Park će se sastojati od sedam tematskih labirinata: mudrosti, ljubavi i stvaranja, transformacije, života i smrti, energije, slobode i povezanosti. Svaki labirint bit će povezan s konkretnim dijelom županije i njegovom pričom – primjerice, labirint života i smrti referirat će se na područje Gornje i Donje Stubice, a u njegovom središtu bit će posađen izdanak Gupčeve lipe, kao simbol borbe, identiteta i naslijeđa Matije Gupca.

- Planirani labirint u Dubrovčanu neće biti samo atrakcija za posjetitelje, već će imati i dublju, višeslojnu funkciju. Osim što svaki labirint tradicionalno nosi duhovni aspekt – prostor unutarnje regeneracije, kontemplacije i smirenja – planirano je da ovaj projekt dodatno obogate informativni paneli, koji će posjetiteljima približiti simboliku labirinta, prirodu lokacije i širi kontekst. U pojedinim dijelovima predviđeni su i elementi dječjeg igrališta, kako bi prostor postao istinski inkluzivan, pristupačan svim generacijama i spojio odmor, edukaciju i rekreaciju – objasnila je Petranović Capar i dodala kako će projekt biti završen na jesen, kad se kraju privede druga faza sadnje.

Dodaje kako ovaj projekt nastavlja viziju kojom se već nekoliko godina sustavno razvija turistička infrastruktura na području 'Biser Zagorja'. 

- Naše područje još uvijek nema razvijenu turističku infrastrukturu, ako izuzmemo Terme Tuhelj i nekoliko privatnih inicijativa. Zato kroz ovakve projekte gradimo dodatne sadržaje koji ostaju na raspolaganju ne samo turistima, nego i lokalnoj zajednici. Naravno, bilo je i otpora – sjećam se kako su ljudi u početku komentirali Aleju velikana. No kad je projekt dovršen, dojam se promijenio. Sada, kada radimo Park labirinata, mnogi se zaustavljaju, pitaju što se gradi, zanimaju se. Vidimo to i po reakcijama na društvenim mrežama, komentari su pozitivni, a interes raste - ističe Petranović Capar.

Održiv turizam za lokalnu zajednicu

Naglašava da Turistička zajednica u svojoj ulozi ne vidi asfaltiranje ni administraciju, već prvenstveno osmišljavanje i oblikovanje turističkih sadržaja koji donose dugoročni efekt i za destinaciju i za zajednicu. Petranović Capar kaže i kako se na nacionalnoj razini upravo izrađuju planovi upravljanja destinacijama, koji bi trebali jasnije usmjeriti rad turističkih zajednica, ali i definirati što točno žele lokalne zajednice.

- Nema smisla razvijati sadržaje koje lokalno stanovništvo ne prihvaća. Turizam mora imati dvosmjernu vrijednost i za posjetitelje i za ljude koji tu žive. Naši su sadržaji trenutno više usmjereni prema turistima, osobito zbog Termi Tuhelj, koje dnevno mogu primiti i do tisuću gostiju što je broj usporediv s veličinom jedne općine. Takav priljev stavlja pritisak na prostor. Već sad imamo ljetne situacije u kojima turisti nemaju gdje parkirati u Tuheljskim Toplicama, i to je znak da moramo strateški promišljati svaki sljedeći korak – upozorava. Rješenje vidi u održivim sadržajima koji nisu ovisni o sezoni, već privlače posjetitelje tijekom cijele godine.

Razvoj kroz cijelu godinu

- Projekti koje radimo – poput Parka labirinata, Staze šumske kupke ili vikenda zdravlja i wellnessa u suradnji s Termama Tuhelj – osmišljeni su upravo tako. Na jesen, u suradnji s udrugom Snaga šume, planiramo posebne duhovne obnove u prirodi, s manjim grupama, bez masovnosti. To su programi koji se mogu provoditi u bilo koje doba godine i koji destinaciji daju kontinuitet – naglašava.

Upravo su se u posljednje tri godine, nakon izazova koje je donijela pandemija, počeli stvarati konkretniji pomaci na terenu, zahvaljujući boljoj povezanosti između turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave.

- Drago mi je što smo nakon korone uspjeli otvoriti širu suradnju s općinama. Više razgovaramo, zajednički planiramo uređenje turističkih sadržaja i infrastrukturnih projekata, a tu se turistička zajednica prirodno postavlja kao nadogradnja, kao netko tko osmišljava sadržaj i dugoročne ciljeve. Pritom nam izuzetno pomaže Fond za udružene turističke zajednice. Nama, kao malim zajednicama, to je velika stvar jer sada možemo povući sredstva i za ozbiljnije projekte. Kada sam počela raditi, proračun nam je bio 800.000 kuna, a ove i prošle godine prelazimo 240.000 eura, od čega je više od 40 posto upravo iz Fonda. To je ogroman iskorak koji nam omogućava da zaista mijenjamo prostor – ističe.

Novi projekti već u pripremi

U tom kontekstu, najavljuje i nove planove koji će dodatno obogatiti turističku ponudu i povezati postojeće sadržaje u cjelovitu priču.

- U planu je i uređenje Staze zdravlja koja bi se protezala od Termi Tuhelj uz rijeku Horvatsku, sve do ceste za Veliku Erpenju. Time bismo dobili pješačku stazu sa spravama za vježbanje i odmorištima, a cilj nam je da time zaokružimo cijelu priču i dodatno povežemo sve lokacije. Iznad Aleje i Parka labirinata nalazi se i brijeg sa Spomenikom hrvatskoj majci, gdje je nekada bila jedna od prvih škola na našem području. Ondje bismo u budućnosti možda napravili Muzej školstva ili muzej posvećen ženama, a sve zaokružili tematskom stazom posvećenom ženama. Ideja postoji, a dogovori su već u tijeku - otkriva Petranović Capar.

Turizam s ljudskim licem

Za pet godina, Turistička zajednica Biser Zagorja i dalje se vidi kao vodeća turistička destinacija unutar Krapinsko – zagorske županije s mogućnošću dugoročnog, održivog razvoja gdje će se još više pojedinci, privatne osobe uključiti u turizam i pronaću svoju nišu.

- Voljela bih da se lokalno stanovništvo više uključi kroz sadržaje poput kušaonica i sličnih prezentacijskih formata. Takve ponude nedostaje ne samo našem području, već i cijelom Zagorju - zaključila je.