Badnjak gotovo da je za nama. Ako ste okitili bor, onda je pred vama još samo jedan važan i velik običaj koji slavimo na ovaj dan, a to je odlazak na polnoćku.

Inače, Badnjak dolazi od riječi bdjeti, što simbolizira iščekivanje Isusovog rođenja. Prema tradiciji, u našim krajevima na Badnjak se posti i obavljaju se zadnje pripreme kako bi se Božić dočekao u redu i miru. Čisti se kuća, priprema hrana i kiti božićno drvce.

Stari običaj kićenja bora počeo se širiti u Hrvatskoj tek od sredine 19. stoljeća, no i kada se nije kitilo drvce, za Badnjak se kuća uvijek ukrašavala cvijećem, zelenilom i plodovima. Umjesto drvca, u zagorskim se malim drvenim kućama uvijek stavljala zimzelena grana uz drvenu gredu ili u ćošak, koja bi se kitila ukrasima od krep papira, umotanim bombonima i orasima, jabukama i slično.

Ispod bora uvijek se nalaze jaslice koje simboliziraju prikaz Isusovog rođenja, a sastoje se od figurica ljudi koji su prema Bibliji bili prisutni na dan Isusovog rođenja. Inače, najstarije jaslice u Hrvatskoj nalaze se na otoku Košljunju, a potječu iz 17. stoljeća. Stavljanje jaslica pod bor počelo je od franjevaca, a prve jaslice postavio je Franjo Asiški. 

Poslije večere i obiteljskog druženja, odlazi se na polnoćku, svetu misu koja se u nekim krajevima zove još i ponoćka ili ponoćnica. Misa je to koja počinje točno u ponoć i slavi rođenje Isusa Krista. To je jedna od najsvečanijih i najpjevnijih misa u godini, na kojoj se po prvi puta pjevaju božićne pjesme: Kyrie Eleison, Svim na zemlji, U to vrijeme godišta, Radujte se narodi, Tiha noć. Nakon polnoćke, vjernici čestitaju jedni drugima Božić. Kako je cijeli badnji dan bio post, nakon polnoćke najčešće se jede.