Hrvatska ulazi u jesen s paketom dubokih zakonodavnih promjena koje će preoblikovati svakodnevicu građana, poslodavaca i stranih radnika. Rujan označava prekretnicu u primjeni nekih od najvažnijih reformi koje zahvaćaju gotovo sve sfere života: od načina na koji se biraju suci, preko drastično postroženih pravila za zapošljavanje više od 105.000 stranaca, do novih energetskih politika. Istovremeno, obrazovni sustav nastavlja digitalnu transformaciju, a najavljuju se i izmjene u socijalnoj politici. Ove jesenske reforme nisu tek kozmetički zahvati, već predstavljaju strateški odgovor na nagomilane izazove i potrebu za usklađivanjem s europskim direktivama.

Najveći set novih pravila odnosi se na tržište rada, gdje broj radnika iz trećih zemalja premašuje 105.000. Nakon utvrđenih desetaka tisuća kršenja zakona, Vlada uvodi stroge mehanizme kontrole. Poslodavci sada moraju zadovoljiti oštre financijske uvjete, poput minimalnog prometa od 100.000 eura za tvrtke i stabilnog poslovanja bez blokada, te zapošljavati obvezan udio domaćih radnika od deset do dvadeset posto. Posebno su detaljno propisani standardi za smještaj radnika: svaki mora imati minimalno 14 četvornih metara prostora, a cijena najma ne smije prelaziti 30 posto neto plaće. Uvodi se i obveza dokazivanja zdravstvenog stanja i cijepljenja. Ipak, zakon donosi i olakšice za same radnike, koji će nakon šest mjeseci rada moći lakše promijeniti poslodavca, a dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na tri do šest mjeseci.

Rujan donosi ključne promjene i u stupove države – pravosuđe i obrazovanje. Već od prvog dana mjeseca na snagu stupa novi sustav izbora sudaca i državnih odvjetnika, reforma usmjerena na jačanje neovisnosti i transparentnosti pravosuđa. Istovremeno, digitalna revolucija u školstvu dobiva novi zamah. Od kraja školske godine 2025./2026., sve će se svjedodžbe izdavati i u digitalnom obliku te će biti trajno pohranjene u centralnom registru, dostupne građanima putem sustava e-Građani. Time se ukida potreba za fizičkim čuvanjem i ovjeravanjem dokumenata, što je značajno administrativno rasterećenje. Ove se promjene nadovezuju na već započete reforme, poput uvođenja modularne nastave u strukovnim školama i strožih pravila o korištenju mobitela, dok se uvođenje cjelodnevne nastave i dalje analizira.

Suočena s globalnom energetskom krizom, Vlada je predstavila deseti paket mjera za zaštitu standarda građana i gospodarstva. Cijene električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor ostat će nepromijenjene do 30. rujna, a cijene goriva su ograničene kako bi se ublažio udar na potrošače. Primjerice, litra benzina bez intervencije stajala bi 1,71 euro, a ovako je fiksirana na 1,62 eura. Paralelno se potiče dugoročna energetska neovisnost s 40 milijuna eura bespovratnih sredstava za kućanstva koja ugrađuju solarne panele i dizalice topline, uz sufinanciranje do 50 posto investicije. No, dok se potiče mala proizvodnja, država najavljuje zaokret u politici prema velikim projektima. Potvrđeno je da Hrvatska napušta model izdašnih poticaja za vjetroelektrane i velike solarne elektrane, uz obrazloženje da su te tehnologije sada tržišno isplative i bez subvencija koje su državu stajale milijarde eura.

U području socijalne skrbi, do kraja rujna očekuje se prijedlog novog Zakona o doplatku za djecu. Cilj je povećati iznose, proširiti krug korisnika i osigurati pravedniju raspodjelu, što je važan korak u kontekstu nepovoljnih demografskih trendova. Uz ove velike reforme, jesen donosi i manje promjene, poput strožih pravila za oglašavanje proizvoda s ekološkim predznakom, gdje će se tvrdnje morati potkrijepiti dokazima. Sveukupno, razdoblje pred nama donosi sveobuhvatno prilagođavanje koje će utjecati na sve segmente hrvatskog društva, piše Poslovni.hr.